Istina o alkoholu: Ubija li piće moždane stanice?

Ideja da previše pića trajno uništava moždane stanice postoji već neko vrijeme. Prekomjerna konzumacija alkohola dugo se povezivala s mentalnim nedostacima, a izloženost alkoholu tijekom kritičnih razdoblja razvoja mozga, kao što su prenatalno ili tijekom tinejdžerskih godina, također je posebno opasno, prenosi Very Well Mind.

Ali dovodi li vas ta čaša vina nakon večere doista u opasnost od neuralnog gubitka?

Što istraživanja pokazuju?

Stručnjaci vjeruju da piće zapravo ne dovodi do smrti moždanih stanica - barem ne izravno.  Jedno istraživanje nije otkrilo razliku u broju neokortikalnih neurona između mozgova ljudi koji zloupotrebljavaju alkohol i onih koji to ne čine.

Čak ni prekomjerna konzumacija i dugotrajna zlouporaba alkohola ne rezultiraju stvarnom smrću moždanih stanica. Umjesto toga, alkohol oštećuje dendrite u malom mozgu i otežava komunikaciju između neurona. Istraživači su otkrili da uporaba alkohola ne samo da ometa komunikaciju između neurona; također može promijeniti njihovu strukturu.  Jednu stvar su otkrili: da ne ubija stanice.

Istraživanja koja su uključivala štakore otkrile su da prestanak uzimanja alkohola – čak i nakon kronične konzumacije – omogućuje mozgu da se sam izliječi.

Alkohol i oštećenje mozga

Iako alkohol možda neće uzrokovati stvarnu neuralnu smrt, zlouporaba alkohola može i dovodi do oštećenja mozga. Nacionalni institut za zlouporabu alkohola i alkoholizam primjećuje da brojni čimbenici mogu točno utjecati na to kako alkohol utječe na mozak, uključujući koliko često osoba pije, koliko dugo pije, prenatalnu izloženost alkoholu i cjelokupno stanje zdravlja osobe.

Wernicke-Korsakoffov sindrom

Dugotrajna zlouporaba alkohola može dovesti do raznih oblika alkoholne demencije. Među njima je Wernicke-Korsakoffov sindrom, ozbiljan neurološki poremećaj povezan s uporabom alkohola koji doista rezultira gubitkom moždanih neurona.

Sindrom karakteriziraju problemi s pamćenjem, amnezija i nedostatak koordinacije mišića. Važno je napomenuti da je njegova povezanost sa zlouporabom alkohola neizravna; gubitak neurona uzrokovan je nedostatkom važnog vitamina B skupine koji se zove tiamin, a koji je čest među onima koji zloupotrebljavaju alkohol.

Interferencija neurogeneze

Iako alkohol možda zapravo ne "ubija" moždane stanice, istraživanja pokazuju da visoke razine alkohola mogu ometati neurogenezu (stvaranje novih moždanih stanica). Sve donedavno, mnogi su stručnjaci vjerovali da odrasli nisu u stanju razviti nove neurone u mozgu.

Taj je mit u međuvremenu raspršen, a stručnjaci za mozak sada priznaju da određene regije mozga nastavljaju stvarati nove stanice čak i do duboke starosti.

Očito, to ne znači da bi ljudi trebali zanemariti potencijalne opasnosti alkohola. Nacionalni institut za zlouporabu alkohola i alkoholizam primjećuje da brojni čimbenici utječu na to kako alkohol utječe na mozak, uključujući koliko često osoba pije, koliko dugo pije, prenatalnu izloženost alkoholu i cjelokupno stanje.

Pročitajte još

Ispijanje čak i malih količina alkohola skraćuje životni vijek

Smanjenje mozga

Čak je i umjerena konzumacija alkohola povezana s oštećenjem hipokampusa—točnije, smanjenjem. Nevjerojatno, istraživanja pokazuju da apstinencija od alkohola može preokrenuti dio ove atrofije.

Što je Hipokampus?

Hipokampus igra ključnu ulogu u učenju i pamćenju. Njegova složena, osjetljiva struktura osjetljiva je na oštećenja.

Iako alkohol izravno ne ubija moždane stanice, on inhibira stvaranje novih, može s vremenom izazvati neurološke poremećaje, oštećuje rad mozga i ima druge ozbiljne zdravstvene posljedice.