U Federaciji BiH posljednjih godina registriran je pad obuhvata pokrivenosti cijepljenjem i pored svih napora koji se ulažu da bi procijepljenost dostigla potreban postotak, a cijepljenje svoj cilj.

Posljedica toga je da se u Kantonu Sarajevo trenutno bilježi značajnije povećanje broja oboljelih od morbila (ospica i krzamaka), a obzirom na visoku infektivnost virusa, te nedovoljnu procijepljenost, očekuje se širenje infekcije i mogućnost pojave epidemije i u drugim županijama FBiH i ostatku države.

Dugi niz godina, do devedesetih godina prošlog stoljeća, nismo imali epidemije morbila zbog procijepljenosti djece u visokom postotku (iznad 95 posto). Nakon devedesetih, svjedoci smo većih ili manjih epidemija koje zahvaćaju našu državu, podaci su Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

U epidemiji morbila u 2014./2015. godini u FBIH registrirano je 5.103 oboljelih, od čega su 553 osobe hospitalizirane.

Aktivnosti pokreta koji su protiv cijepljenja, uglavnom na društvenim mrežama, doveli su do nepovjerenje roditelja u cijepljenje i pada obuhvata cijepljenja predstavljajući rizik za prijenos uzročnika među osjetljivom populacijom, te ponovnim javljanjem epidemijskog oblika bolesti, kažu u INZ-u.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) jedna od deset stvari koje najviše ugrožavaju zdravstveni sustav su protivnici cijepljenja.

Smanjenje procijepljenost

U 2016. godini u  Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) procijepljenost sa prvom dozom MRP cijepiva (morbili, rubela, parotitis/zauške) iznosila  je 67 posto, u 2017. godini 61,  te u 2018. godini 63 posto.

Pokrivenost sa drugom dozom MRP cjepiva u 6. godini života iznosila je 2016. godine 85 posto, 2017. godine 75 i 2018. godine 77 posto.

''Cjepivo štiti svakog pojedinca koji se cijepe, ali ako se u zajednici dostigne da su svi pojedinci uredno cijepljeni, tada možemo reći da imamo dobar kolektivni imunitet,  koji će spriječiti cirkuliranje uzročnika i zaštititi one koji nisu mogli biti cijepljeni ili nisu razvili dovoljnu zaštitu'', navodi specijalista epidemiolog dr. Sanela Bećić, iz Službe za epidemiologiju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Zbog nedovoljne procijepljenosti, dolazi do cirkuliranja uzročnika bolesti u populaciji i samim tim postoji mogućnost da obole i djeca koja su uredno cijepljena.

Važnost poštovanja preporučenog kalendara cijepljenja

Naime, cjepiva ako se primaju točno po preporučenom kalendaru, proizvode kod najvećeg broja djece potpunu zaštitu. Ali, postoji i određeni broj djece koji neće razviti dovoljno snažnu zaštitu, te su i oni pod rizikom ukoliko su izloženi uzročniku.

''Ova djeca kao i najosjetljivija populacija kao što su dojenčad, trudnice, imunokompromitirane  osobe i djeca sa trajnim medicinskim kontraindikacijama štite se kolektivnim imunitetom. Jedna zaražena osoba virusom morbila može zaraziti 12 do18 drugih nezaštićenih osoba, pa samim tim postotak obuhvata imunizacijom na morbile mora biti 95% i viši da bi postigli efekt kolektivnog imuniteta'', ističe dr. Bećić.

Morbili: simptomi i posljedice

Morbili (ospice, krzamak) su akutna zarazna virusna bolest koja se širi kašljanjem, kihanjem, bliskim kontaktom, te izravnim dodirom sa zaraznim izlučevinama nosa i grla. Zaražena osoba može prenijeti ospice na druge nezaštićene osobe četiri dana prije izbijanja osipa do četiri dana nakon pojave osipa. Virus ostaje aktivan i zarazan u zraku ili na zaraženim površinama do dva sata. Izvor zaraze je bolestan čovjek. Kliconoštvo ne postoji.

Početni simptomi se javljaju od 9 do 14 dana nakon infekcije i uključuju visoku temperaturu, curenje iz nosa, konjunktivitis, i sitne bijele mrlje na unutarnjoj strani usta. Nekoliko dana kasnije javlja se osip (morbiliformni), počevši od lica i vrata postupno šireći se po ostatku tijela. Period oporavka traje od dva do tri tjedna.

Uobičajene komplikacije morbila su proljev i infekcija uha. U teže komplikacije spada upala mozga, pluća i smrt, i ove komplikacije su češće kod djece mlađe od pet godina i kod starijih od 20 godina. Subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE) jeste bolest CNS-a koja se kao ozbiljna i rijetka komplikacija javlja od 7 do 10 godina nakon izlječenja.

Morbili su smrtonosna bolest, dvije oboljele osobe od 1.000 će umrijeti (podaci Svjetske zdravstvene organizacije). Specifično liječenje morbila ne postoji. Cjepljenje je najvažnija i najsnažnija mjera prevencije ove bolesti, tvrde iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Zakonska obaveza, ali prije svega sigurnost za djecu

U  BIH cijepljenje je zakonska obaveza za roditelje i zdravstvene radnike.

Svake godine se donosi ''Naredba o obaveznim imunizacijama'' koju smo dužni poštovati. Prema ''Naredbi o obaveznim imunizacijama'',  predviđene su dvije doze MRP cjepiva, sa navršenih 12 mjeseci i u 6. godini života. Propuštena cjepiva mogu se nadoknaditi.

Naredba predviđa cijepljenje protiv 10 zaraznih bolesti koje imaju visok epidemijski potencijal.

Sve zemlje organiziraju cijepljenja na različite načine. Cilj svake zemlje je isti - povećanje obuhvata cijepljene djece s ciljem povećanja kolektivnog imuniteta, koji nas vodi ka sprječavanju epidemijskog oblika bolesti a poslije i iskorjenjivanju bolesti.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica poziva roditelje koji nisu ispoštivali ''Naredbu o obaveznim imunizacijama'', da cijepe svoju djecu u cilju  sprečavanja širenja infekcije među osjetljivom populacijom i pojavu epidemijske forme bolesti.