HNŽ: Počela provedba programa prevencije i ranog otkrivanja bubrežnih bolesti

U mjesecu ožujku u kojem se obilježava Svjetski dan bubrega kojim se skreće pozornost o potrebi prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bolesti bubrega i u vrijeme dok zemlje u okruženju najavljuju nacionalne programe ranog otkrivanja bubrežnih bolesti, u ovoj županiji otpočinje se s implementiranjem Županijskog program prevencije i ranog otkrivanja bubrežnih bolesti.

Kronična bolest bubrega je ozbiljno oboljenje koje zbog lošijeg kvaliteta života, skraćenog radnog i životnog vijeka oboljelih i značajnih troškova liječenja predstavlja ozbiljan javno-zdravstveni problem.

Kronična bubrežna insuficijencija (KBI) znači da bubrezi prestaju da rade dovoljno dobro za održavanje zdravlja. To je proces koji se obično odvija mjesecima ili godinama, a ni osiguranik/pacijent niti zdravstveni sustav nisu ''svjesni promjena''.

Raste broj oboljelih

Ranom dijagnozom, odgovarajućim preventivnim akcijama i definiranim promjenama u načinu života, bubrežna insuficijencija može se usporiti ili u nekim slučajevima čak i zaustaviti.

Kako je broj bolesnika s kroničnom bubrežnom insufincijencijom u stalnom porastu Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ izradilo je Županijski program prevencije i ranog otkrivanja bubrežnih bolesti. Ovaj program usvojila je i financirala Vlada HNŽ, a ključnu ulogu u provedbi istog imat će zdravstvene ustanove ove županije, Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ i Zavod za javno zdravstvo HNK.

Hercegovačko-neretvanska županija, prema podacima Centara za dijalizu pri Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar i Općoj bolnici Konjic, trenutno ima 109 pacijenata na hemodijalizi i peritonealnoj dijalizi. Troškovi dijalize za jednog pacijenta iznose 170,00 KM, a u prosjeku su potrebna tri dijalizna tretmana tjedno tako da ukupan godišnji trošak neposredne zdravstvene zaštite iznosi cca 2.900.000,00 KM, ne uzimajući obzir ostale troškove koji neizravno nastaju kao što su smanjenje poslovne sposobnosti, dodatni troškovi njege pacijenata, smanjenje kvalitete života i dr.

Cilj programa je unaprijediti sustav zdravstvene zaštite radi prevencije nastanka bolesti, ranog otkrivanja i liječenja bubrežnih bolesnika prema preporučenim standardima Europske unije, kao i značajno smanjenje smrtnosti i invaliditeta oboljelih od bubrežnih bolesti.

U početnim stadijima bolesti bubrega često nema simptoma ili budu neprepoznati budući da se razvijaju polako i postupno te se u toj fazi nepravilna bubrežna funkcija se može procijeniti jednostavnim testom krvi koji mjeri razinu kreatinina u krvi, uzimajući u obzir godine, spol i ostale faktore.

Sustav upravljanja podacima

Laboratorijske analize krvi rade se u lokalnim laboratorijima zdravstvenih ustanova, te se putem centralnog laboratorijskog informacijskog sustava (LIS) sa automatiziranim proračunom glomerularne filtracije (eGFR), sve pretrage krvi od svih osiguranika/pacijenata HNŽ centralno pohranjuju.

Svi pristigli nalazi moći će se automatizirati u pravcu kreiranja registra po svakom osiguraniku/pacijentu pojedinačno po vremenskoj osi promjena glomerularne filtracije (GFR) u pet fazao čemu program automatski obavještava nadležnog obiteljskog liječnika i/ili nefrologa koji mogu pravovremeno poduzeti odgovarajuće korake u tretmanu. Time se uspostavlja i nova kvaliteta centralnog sustavnog upravljanja zdravstvenim podacima.

Ovo je drugi Županijski/kantonalni program, pored Županijskog programa ranog otkrivanja raka dojke, koji se u cijelosti financira iz sredstava proračuna HNŽ i kojim se ponovo iskazuje opredijeljenost Vlade HNŽ i resornog ministarstva za uvođenjem preventivnih i promotivnih zdravstvenih programa.