Hercegovački pčerali počinju s proizvodnjom lijeka za rak dojke

Pčelari iz Hercegovine počinju s proizvodnjom pčelinjeg otrova, koji se, prema posljednjim studijama, pokazao kao iznimno učinkovit u liječenju najtežeg oblika karcinoma dojke.

U sklopu studije koju su u suradnji proveli Institut za medicinska istraživanja Harry Perkins i Sveučilište Zapadne Australije korišten je otrov od 312 medonosnih pčela i bumbara kako bi se istražila njegova antikancerogena svojstva na kliničke podtipove raka dojke, među kojima i trostruko negativan rak dojke (TNBC), kod kojega su mogućnosti liječenja ograničene.

TNBC je rijedak oblik raka dojke i čini samo od 10 do 15 posto svih slučajeva, naveo je Institut. Naime, mehanizmi koji tu vrstu raka potiču na rast i dijeljenje uglavnom su nepoznati i zbog toga se ta vrsta raka iznimno teško liječi. Trenutačno nema klinički učinkovitih ciljanih tretmana za TNBC, mogućnosti liječenja su ograničene, a prognoze često loše.

“Ustanovili smo da je pčelinji otrov izuzetno moćan. Otkrili smo da melitin uspijeva u potpunosti uništiti membrane stanica raka u roku od 60 minuta”, napisala je znanstvenica dr. Ciara Duffy, voditeljica ovog projekta.

Pozitivna svojstva pčelinjeg otrova u farmaceutskoj industriji nisu nepoznata, međutim, rezultati spomenutog istraživanja svakako će povećati potražnju za ovim proizvodom. Na području BiH do sada nije bilo masovnije proizvodnje pčelinjeg otrova, međutim, već od idućeg proljeća ta bi se situacija mogla promijeniti.

Naime, Savez hercegovačkih pčelara “Kadulja”, uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, završio je četiri treninga za obuku većeg broja svojih članova za proizvodnju pčelinjeg otrova. Međutim, zbog velikog zanimanja potencijalnih proizvođača planira se održati još nekoliko predavanja.

“Već desetljećima pčelari iz Hercegovine proizvode med, ali proizvodnja pčelinjeg otrova je nešto novo u Bosni i Hercegovini. To je vrlo zahtjevan proces, ali cijena proizvoda vrlo je visoka, 40.000 KM po kilogramu, i to ga čini vrijednim uloženog truda. Nadalje, to ne utječe na proizvodnju meda”, kaže predsjednik Saveza pčelara “Kadulja” sa sjedištem u Ljubuškom Dobro Zovko.

Dodaje kako pčelinji otrov ima široku primjenu u farmaceutskoj industriji. Koristi se u proizvodnji krema za lice, kao i krema koje se koriste za liječenje sportskih ozljeda te bolesti poput reumatizma i bronhijalne astme.

Savez okuplja od 750 do 800 pčelara, od kojih mnogi pokušavaju pčelarstvo učiniti svojom jedinom profesijom. Hercegovački med odlične je kvalitete, piše Večenji list. Članovi Saveza godišnje proizvedu oko 300 tona meda i obično uspiju sve prodati. Pčelinji otrov trebao bi biti još jedan proizvod koji će također imati svoje tržište.

Zovko smatra kako proizvodnja pčelinjeg otrova ima budućnost na ovim područjima jer ne ovisi o vremenskim uvjetima kao što je slučaj s medom. Također proizvodnjom pčelinjeg otrova dobiva se i veća količina meda.

“Potrebno je proizvesti prilično velike količine pčelinjeg otrova da biste ga mogli ponuditi na tržištu. Minimalna količina je od dva do tri kilograma, a potrebno je od 100 do 120 košnica da se proizvede jedan kilogram pčelinjeg otrova godišnje. Imajući na umu veličinu Saveza, i uz mnoge naše članove koji su stekli znanje o tome kako izvaditi i pravilno skladištiti otrov, smatram da bismo mogli postati pouzdan dobavljač farmaceutskoj industriji”, objašnjava Zovko. 

Vađenje pčelinjeg otrova zahtijeva vrlo specifičan uređaj koji se postavlja unutar košnice.

Voditelj obuke Tvrtko Matijević iz Daruvara također je i izumitelj jedne vrste ovog uređaja. Dokazano je da njegov uređaj prikuplja visokokvalitetni pčelinji otrov, a to je potvrdio i Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u Zagrebu.

''Upravo je Matijević jedan od pokretača proizvodnje pčelinjeg otrova na prostoru Hrvatske, a sada i BiH. Riječ je o čovjeku koji ima dvadesetak kooperanata u Hrvatskoj te to pokušava ostvariti u Bosni i Hercegovini kako bi sa što većim količinama išli prema farmaceutskoj industriji. Iako priča o proizvodnji otrova zvuči jako dobro, da bi se ona u potpunosti realizirala, odnosno da bi farmaceutske tvrtke mogle pčelinji otrov otkupljivati izravno od domaćih pčelara, potrebno je urediti zakonske regulative u BiH'', zaključio je Zovko dodavši kako pčelari koji su dio ovog Saveza s proizvodnjom većih količina počinju već sljedeće godine.