Pčelarstvo u istočnoj Hercegovini: Znanje je ključno

Sweden/USAID FARMA II projekt doprinosi uključivanju većeg broja mladih ljudi i žena u pčelarstvo. Kroz podršku FARME II u obrazovanju i diverzifikaciji proizvoda, pčelarenje u Bosni i Hercegovini postaje profitabilnije.

"Znanje je ključno za uspjeh u pčelarstvu. Ako netko želi da pčelarstvo učini profitabilnim i potencijalno živi od toga, ta osoba mora nastaviti da uči. Kontinuirano obrazovanje je obavezno za svakog ozbiljnog pčelara'', kaže Obrad Ninković, vođa Udruženja pčelara Leotar iz Trebinja, na jugoistoku zemlje.

Obrad objašnjava da pčelarstvo u istočnoj Hercegoviniima dugu tradiciju. On kaže da samo u Trebinju ima nekih 500 pčelara, dok je udruženje Leotara u zadnje tri godine naraslo sa 150 na 300 članova.

"Pčelarstvo polako postaje popularno i među mladim ljudima, ali oni nemaju nužno znanje kako bi pčelarstvo pretvorili u nešto više od hobija. U zadnje tri godine, 100 pčelara je dobilo početne setove opreme sa po pet košnica. Uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta mi sada educiramo 50 mladih ljudi i žena o tome kako da postanu dobri pčelari, razvijaju vlastite kolonije pčela, te povećavaju količine meda i ostalih pčelarskih proizvoda koje proizvode, "kaže Obrad.

Žene, mladi i zapošljavanje

Kako bi podržao rad 40 iskusnih pčelara, članova udruženja Leotar, 2018. godine, FARMA II projekt izvršio je nabavku moderne opreme za pčelarstvo. Cilj je bio povećati njihovu kumulativnu godišnju proizvodnju meda sa 81 na90 tona. Projekt je tada podržao i obuku 20 mladih ljudi i deset žena, koji su bili zainteresovani i htjele se početi baviti pčelarstvom na vlastitim imanjima.

"Prije samo par godina, pčelarstvo se smatralo kao nešto što ljudi počinju raditi kad se penzionišu. Već nekoliko godina pokušavamo izmijeniti tu percepciju i promovirati pčelarenje kao vrlo zahtjevan, ali na kraju ipak unosan posao," pojašnjava Obrad.

"U Hercegovini pčele med uglavnom prave od ljekovitog bilja, odnosno njegovog nektara. Sveukupne količine meda koje se mogu dobiti su zato manje, ali su kvalitet, okus i prodajna cijena veći. Sa 50 do 100 košnica, od kojih svaka može dati od 20 do 30 kilograma meda godišnje, može se pristojnoživjeti. Sa većim brojem košnica se povećavaju i prinosi. Ali opet ponavljam, obrazovanje je ključno za uspjeh."

Obrad kaže da suoko 100 žena i mladih ljudi sada članovi udruženja Leotar i da je pčelarenje značajan izvor prihoda za njih.

"Nadam se da će u budućnosti ovo postati jedini posao kojim se trebaju baviti."

Sweden/USAID FARMA II projekt je u decembru 2019. godine izdao publikaciju Kalkulacija u pčelarstvu za potrebe pčelara početnika koja podrobnije objašnjava potrebna ulaganja i moguće prihode od pčelarstva.

Diverzifikacija proizvoda

Udruženje pčelara Lipa iz Bosanske Krupe, na krajnjem sjeverozapadu zemlje, s nekih 100 članova do kojih su četvrtina žene, slijedi isti pristup kad se radi o obrazovanju pčelara. Oni se međutim fokusiraju na diverzifikaciju proizvoda.

"Uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, obučili smo 30 naših članova o tome kako povećati prinose meda, ali što je važnije, obučili smo ih kako prikupiti, preraditi i pakovati matičnu mliječ, polen, propolis i vosak. Naša obuka je obuhvatila i proizvodnju različitih proizvoda sa dodanom vrijednosti koji se dobivaju mešanjem meda sa ostalim pčelinjim proizvodima, ali i sa ljekovitim biljem i sušinim voćem. Mi smo također pokrili i proizvodnu kozmetiku na bazi meda'', kaže Hajrudin Šabić iz udruženja Lipa.

"Pored obuke, krajem lipnja, FARMA II projekt nam je osigurao i opremu koja je bila potrebna kako bi 30 novoobučenih članova našeg udruženja mogli sakupljati razne pčelinje proizvode. Oni sada mogu početi proizvoditi nove proizvode sa dodatnom vrijednosti koje će imati priliku predstaviti već 14. kolovoza na Sajmu meda, ovdje u Bosanskoj Krupi."

Prodaja meda

Kako žive na udaljenosti većoj od 400 kilometara, na dijagonalnim krajevima Bosne i Hercegovine, Obrad i Hajrudin se nikada nisu sreli.

Ipak, obojica kažu da kadadođe do prodaje, pčelari još uvijek najviše zarađuju od prodajena kućnom praguilina sajmovima meda i kvalitetne hrane.

"Otkupne cijene su vrlo niske, tako da nam je bolje naše proizvode prodavati ili direktno ili putem specijalizovanih prodavnica poput Hercegovačke kuće u Istočnom Sarajevu i Banja Luci'', kaže Obrad.

Hajrudin i Obrad dijele svoju viziju za budućnost pčelarstva u Bosni i Hercegovini.

"Mogu reći da od 100 naših članova, u ovom trenutku samo nekih deset živi od pčelarstva kao osnovnog izvora prihoda. Sa diverzifikacijom proizvoda, nadamo se da će više naših članova moći zarađivati dovoljno novca i da će mi pčelarstvo postati jedina profesija'', zaključuje Hajrudin.