FOTO | 75 godina humanosti: Kako je transfuziologija mijenjala medicinu u Mostaru
U prostorijama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u petak je započeo simpozij pod nazivom "Prvi transfuzijski dani u BiH" tijekom kojeg je obilježeno 75 godina transfuzijske medicine u Mostaru.
Uoči otvorenja simpozija održana je konferencija za novinare kojima su se obratili doc.dr. Jadranka Knežević, predsjednica organizacijskog odbora i pročelnica Transfuzijskog centra SKB Mostar, prof.dr. Milenko Bevanda, ministar zdravstva rada i socijalne skrbi HNŽ i doc.dr. Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu u Republici Hrvatskoj.
Utjecaj umjetne inteligencije
"Ovo je veliki događaj i nije običan simpozij, a 1949. godine prvi put u ovoj bolnici uzela se doza krvi. Naši liječnici koji su u to vrijeme radili na takav način bili su veliki entuzijasti, imali su veliku hrabrost i usudili su se uzeti na taj način jednu dozu krvi. Da nije bilo davateljice i tih liječnika mi ne bismo danas imali 75. rođendan", kazala je Knežević.
"1966. dolazi doktor Šimić koji je prvi transfuziolog na ovom području, 1976. dolazi dr. Ružica Papoči gdje se nastavlja raditi više i oni su nam napravili dobre temelje da možemo napraviti upravo ovaj simpozij", istaknula je.
Knežević je dodala kako će se na simpoziju razgovarati i o utjecaju umjetne inteligencije na transfuzijsku medicinu.
"Koliko će umjetna inteligencija doprinijeti da to sve bude dobro i da bude bolje vidjet ćemo kroz naša predavanja, a zapravo krv je jedino tkivo koje se nije uspjelo umjetno proizvesti tako da mislim da mi ostajemo na ovom kursu", zaključila je.
"Živi eritrocit u sebi ima i komadić duše"
U svom obraćanju medijima, dr. Jukić se upravo nadovezala na utjecaj umjetne inteligencije na ovu granu medicine te je istaknula kako "nema umjetne krvi".
"Na ovom skupu danas sam najstariji transfuziolog, ali i u Hrvatskoj sam najstariji aktivni transfuziolog i kad sam prije 40 godina krenula raditi transfuziju kolege su mi govorile da je bezveze ova struka, da će izmisliti umjetnu krv i kako ću ostati bez posla, a ja evo skoro idem u mirovinu i umjetne krvi nema, nema je iz nekoliko razloga - jedan od njih je što živa stanica i živi eritrocit nema samo hemoglobin nego i jedan komadić duše jer darivanjem krvi prenosimo dobrotu jednog čovjeka u zdravlje drugog čovjeka", objašnjava Jukić.
"S druge strane jako je važno da nema grane medicine koja je tako strogo regulirana kao što je transfuzijska medicina upravo zbog toga što lijekovi koje mi proizvodimo su lijekovi biološkog porijekla i svatko od nas u određenom trenutku sa sobom nosi promjene koje su od prošlog darivanja do sada nastale", kazala je, te dodala kako "nema serijskog testiranja, svaka doza krvi je jedna serija i svaki darivatelj je idući put nova serija".
Mnoge grane medicine ne bi funkcionirale bez transfuzije
Jukić ističe kako se radi o "vrlo zahtjevnom i važnom poslu jer mnoge grane medicine ne bi mogle funkcionirati da nema transfuzije".
"Ono čime se mi dičimo u Hrvatskoj jest transplantacijska medicina koja ne bi mogla započeti s radom da nismo podigli davalavštvo" istaknula je dr. Jukić koja je kolegama pored 75. obljetnice čestitala i zbog registra davatelja čiji je značaj posebno naglasila.
Utkati put za transplataciju
"Što se tiče mene kao ministra i profesora, iznimno mi je drago što smo vodeći u BiH po ovim organizacijama vrlo značajnih simpozija", istaknuo je Bevanda.
Kazao je kako 75 godina nije mal period i "kada govorimo o obljetnicama to je način da se osvrnemo na prošlost, ali i da raspravljamo o našoj budućnosti".
"Trudimo se da sve ono što se u jednoj oblasti prezentira u svijetu sublimiramo i u Mostaru i sretan sam da prvi put imamo i simpozij transfuzije. Transfuziologija je jako bitan segment u okviru kompletne medicine i u Mostaru se razvijala zajedno s našom bolnicom. Veseli me činjenica da je transfuziologija već pripremljena za ono što mi želimo u Mostaru, a to je transplatacija", istaknuo je Bevanda.
"Iznimno sam sretan što radimo ovakve simpozije jer se na taj način pozicioniramo na europskoj mapi znanja i struke i želim da tako nastavimo i u budućnosti", zaključio je.
