Federaciji nedostaje 2.000 liječnika i 6.000 sestara

Predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata radnika u zdravstvu FBiH Zijad Latifović, govoreći o radu zdravstvenih radnika za vrijeme pandemije koronavirus, kazao je da pandemija ne poznaje praznike, te da je većina radnika prvosvibanjske praznike provela radno.

“Mi nismo bili u stanju da se priključimo prosvjedima ostalih sindikata zbog obveze koju smo imali prema pacijentima. Kolege u HNK-u štrajkaju već 4-5 mjeseci, na žalost vlast nema namjeru da riješi taj problem, a zdravstveni radnici nikad nisu bili prezahtjevni”, istaknuo je za N1.

Radnici i dalje odlaze

Napomenuo je da je BiH jedna od zemalja prvi vrhu smrtnosti od Covida.

“Imamo više od 35.000 ljudi koji su zaraženi, veliki broj je i na bolovanju. Iskorištavamo radnu snagu s biroa. Zadnji podatak od 31.12 je da je 9.448 nezaposlenih zdravstvenih radnika, što srednje, što visoke stručne spreme. Naši radnici i dalje odlaze u inozemstvo, pokazuju podaci”, naglasio je Latifović.

Dodao je da u ovom trenutku imamo 220 liječnika i manje od 415 medicinskih sestra na 100.000 stanovnika.

“U Danskoj je taj prosjek 700 liječnika i 1.500 sestra. U Hrvatskoj 328, u Grčkoj 650. Zemlje u okruženju imaju puno više od nas. Mi smo ispod dna. Našem zdravstvenom sustavu nedostaje više od 2.000 liječnika i 6.000 sestara”, naveo je.

Profesionalna bolest

Mišljenja je da će jako teško zdravstveni sustav izdržati do kraja pandemije.

“Nismo zagovornici nikakvih mjera, čak ni zatvaranja zdravstvenih ustanova”, dodao je Latifović.

Njegov sindikat zaslužan je jer se koronavirus našla u listi profesionalnih bolesti.

“To je jedan od načina na koji smo pokušali da sačuvamo naše kadrove i zbog same nepoznanice kakve posljedice ostavlja Covid 19, mi smo baš zbog toga to tražili, da naši radnici budu zaštićeni kad ova pandemija prođe, jer nitko ne može sa sigurnošću reći kakve će posljedice ostaviti po one koji su prebolovali Covid 19, hoće li to biti teške posljedice ili neće”, pojasnio je, te dodao da je zbog toga profesionalna bolest bila vrlo važna.

S druge strane, kako je naveo, tražili su da imaju neku moralnu satisfakciju ljudi koji su na prvoj borbenoj liniji.

“S treće strane, ti ljudi koji rade u Covid bolnicama, ukoliko bi bili zaraženi, bili bi jako oštećeni, jer ionako mala plaća bila bi smanjena na 70 posto”, zaključio je Latifović.