Kako se osloboditi ovisnosti o internetu i očuvati mentalno zdravlje

Digitalni detoks ili digitalna zavisnost je neprekidna potreba za “scrollanjem”, notifikacijama i lajkovima koja aktivira dopaminski sistem - isti sistem kao kod ovisnosti o supstancama, kazala je u razgovoru za Fenu psihoterapeutkinja dr. sc. Vahida Djedović.

Kako pokazuju istraživanja, korištenje brojnih uređaja i povezanost u digitalnom svijetu danas su dio svakodnevice i normalno je da se prate dešavanja, istražuju i pronalaze informacije na internetu.

Prekomjerna upotreba društvenih mreža, ističe Djedović, može ozbiljno narušiti mentalno zdravlje, čak i ako toga nismo odmah svjesni. Najčešći znakovi su: stalna provjera notifikacija, uspoređivanje sa životima drugih, mentalna zasićenost i gubitak fokusa, osjećaj praznine nakon skrolanja, povlačenje iz stvarnih odnosa.

''Digitalna detoksikacija znači svjesno isključivanje iz digitalnog svijeta – posebno društvenih mreža. To može biti potpuno gašenje aplikacija, isključivanje notifikacija ili određivanje "slijepih zona" – npr. bez ekrana prije spavanja'', kazala je.

Digitalni detoks povećava prisutnost u razgovoru, jer ljudi osjećaju da ih zaista slušate, jača emocionalnu bliskost, manje distrakcija = više istinske pažnje, smanjuje nesporazume, manje komunikacije preko ekrana = manje pogrešnih tumačenja, gradi povjerenje te pokazujete drugima da vam je važniji kontakt nego ekran.

''Nagla apstinencija može izazvati tjeskobu, razdražljivost, pa čak i simptome slične apstinencijskim krizama. Digitalna zavisnost - neprekidna potreba za “scrollanjem”, notifikacijama i lajkovima aktivira dopaminski sistem — isti sistem kao kod ovisnosti o supstancama'', naglašava Djedović.

Da bi detoks bio zdrav i siguran, treba krenuti postepeno, ne radikalno. Apstinencijski simptomi su anksioznost, razdražljivost, tuga ili nervoza kada osoba nije online, zanemarivanje obaveza škola, posao, spavanje ili odnosi trpe zbog online aktivnosti, bijeg od stvarnosti korištenje interneta da bi se izbjegle neprijatne emocije ili problemi.

Ovisnost o internetu je, ističe Djedović, danas ozbiljno prepoznata u psihološkoj i kliničkoj praksi, i sve češće se klasificiraju kao poremećaj  kontrole impulsa, slično kao kockanje ili ovisnost o videoigrama.

Ovisnost o internet označava kompulzivno, prekomjerno korištenje interneta koje narušava svakodnevno funkcioniranje, odnose, školu, posao ili zdravlje.

Digitalne prijetnje i rizici društvenih mreža sve više utiču na mentalno zdravlje, identitet i međuljudske odnose, naročito kod mladih.

''Anksioznost i depresija, stalno poređenje s "savršenim" životima drugih, FOMO (fear of missing out), i cyberbullying mogu pojačati osjećaj bezvrijednosti i tjeskobe. Gubitak autentičnosti kreiranje “online ličnosti” umjesto iskrene prezentacije sebe vodi ka unutrašnjem raskolu i emocionalnoj iscrpljenosti. Povreda privatnosti, dijeljenje ličnih podataka i lokacija bez svijesti o posljedicama otvara prostor za manipulaciju, ucjene i zloupotrebe. Društvene mreže mogu smanjiti dubinu odnosa i empatične interakcije u stvarnom životu'' istakla je.

Djedović savjetuje da mentalno zdravlje zaštitimo od toksičnosti edukacijom o digitalnoj pismenosti, postavljanjem vremenskih ograničenja i digitalnih granica, razvijanjem kritičkog mišljenja o sadržaju, svjesnosti i svrhovitoj upotrebi društvenih mreža te psihološkoj podršci kod znakova ovisnosti ili emocionalne iscrpljenosti.

Kako je istakla, društvene mreže pružaju iluziju povezanosti, ali često uzrokuju suprotan efekt – osjećaj usamljenosti.

Istakla je da je digitalni svijet dio suvremenog života. Međutim, definitivno dobra odluka je isključiti se od svijeta društvenih mreža gdje je iskrivljena percepcija života i gdje vlada sve ono što ljude čini taštima, ljubomornima, opterećenima.

''Treba nastojati biti u balansu i posvetiti se sebi, potaknuti sebe na nove stvari, istraživati okolinu oko sebe i uživati u životu koji je oko nas, a ne na društvenim mrežama. Zato je digitalni detoks dobar, da primijetiš svijet oko sebe, a ne samo onaj koji je na društvenim mrežama'' kazala je Djedović.

Cilj detoksa nije izolacija, već ravnoteža. Stručnjaci preporučuju male, održive korake.

''Isključite notifikacije za društvene mreže, uvedite vrijeme bez ekrana (npr. sat prije spavanja), odredite dan bez društvenih mreža sedmično, vratite se hobijima – muzici, šetnjama, čitanju; koristite aplikacije koje nadziru vaše vrijeme online'', preporučuje Djedović.

Digitalna detoksikacija nije bijeg od stvarnosti, nego povratak onome što nam često izmiče – trenutku sadašnjem. U vremenu kad nas svaki klik vodi dalje od sebe, možda je upravo "isključivanje" ono što nam treba da se – ponovno uključimo, piše Fena.