Čovjek mora promijeniti odnos prema svijetu oko sebe

ODRŽANA X-PRESS SESIJA O VEGANSTVU U BH DRUŠTVU

Veganstvo u bh. društvu bila je tema x-press sesije održane danas u Sarajevu u organizaciji Fondacije CURE, koja je otvorila niz pitanja o ovom društvenom pokretu, te potrebi promjene odnosa čovjeka prema svijetu oko sebe.

Skup je održan u povodu 1. studenog, koji se od 1994. godine obilježava kao Svjetski dan veganstva. Utemeljila ga je tadašnja predsjednica britanskog Veganskog društva Louise Wallis da bi skrenula pozornost na suosjećanje prema životinjama i promicali etički, zdravstveni i ekološki aspekti veganstva.

- Veganstvo je filozofija života, a ne samo način ishrane. Ono obuhvaća duhovnu, političku, etičku i oblast ljudskih prava. Taj pokret prvenstveno predstavlja ljubav, istaknula je uvodničarka sesije Tea Jerkić, zaposlenica u restoranu "Vegahana", jedinom u Sarajevu koji nudi isključivo vegansku hranu.

Jerkić navodi da je potrebno promijeniti vlastiti odnos prema svijetu i shvatiti da životinje ne postoje na Zemlji da bi isključivo služile za prehranu ljudi. Upozorila je također kako se do konačnog proizvoda od životinja prelazi čitav ciklus uništavanja prirode i zagađenja zraka, zemlje i vode da bi taj prozvod u kompliciranom procesu bio napravljen.

U BiH veganstvo gotovo da uopće nije razvijeno, navela je, dodajući da su posjetioci "Vegahane" u najvećem broju stranci, te da u našoj zemlji ne postoji nikakvo udruženje, organizacija ili internet stranica posvećena ovom pokretu.

Berina Džemailović iz Fondacije CURE smatra da veganstvo, vegeterijanstvo i drugi oblici etičke orijentiranosti imaju veze sa svim segmentima naših života. U tom je kontekstu nužno rušenje hijerarhijsko-piramidalnog gledanja na svijet, gdje je čovjek na vrhu piramide, a ostali živi svijet na nižim nivoima piramide izložen eksploatiranju u svrhu čovjeka.

Da bi se proizveo jedan kilogram junećeg mesa, potrebno je čak 20.000 litara vode, dok za proizvodnju jednog kilograma pšenice treba samo 200 litara vode.

Zbog proizvodnje mesa sijeku se ogromne količine drveća. Svake godine se posiječe čak 79.000.000 jutara Amazonske prašume da bi se osigurala zemlja za ispašu i uzgoj žitarica namijenjenih stoci.

Prehrana bez mesa može spriječiti mnoge bolesti kod čovjeka.