Čekanje umjesto zakona: Diskriminacija pacijenata u Mostaru
''Sva osigurana lica imaju ravnopravan položaj u pogledu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja'', stoji u Zakonu o zdravstvenom osiguranju Federacije BiH.
No, nisu svi ravnopravni u lancu zdravstvenog osiguranja. Tako, primjerice, građani Hercegovačko-neretvanske županije ne mogu na račun Zavoda koristiti usluge privatnih poliklinika za razliku od građana nekih drugih županija. Recimo, građani Srednjobosanskog kantona mogu se liječiti na trošak tamošnjeg Zavoda u Mostaru, dok se pacijenti kojima mostarska Sveučilišna bolnica ne može pružiti usluge stavljaju na čekanje.
Županije plaćaju liječenje u Mostaru
Naime, Zavod za zdravstveno osiguranje Srednjobosanskog kantona, nakon javnog poziva, odabrao je ustanove u kojima se njihovim osiguranicima pružaju usluge radiološke dijagnostike - magnetske rezonancije na trošak Zavoda.
Tako su odabrane poliklinike Al-Tawil i Altamedica Beta iz Sarajeva, poliklinika Altamedica iz viteza i poliklinika Vitalis iz Mostara. Doduše, za neke se dijagnoze vrši nadoplata ali je veliki broj dijagnostičkih pregleda na teret Zavoda. Istodobno, zakon kaže kako u ''ostvarivanju zdravstvene zaštite osigurana lica imaju pravo na naknadu putnih troškova u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite'' ukoliko se usluga ne može pružiti u bolnici kojoj gravitiraju pa se samim time građani koji moraju mjesecima čekati neke preglede u Mostaru mogu još više osjećati diskriminiranima.
Slično je i u drugim županijama gdje zavodi zdravstvenog osiguranja raspisuju javne pozive za pružanje usluga pa se tako uskoro u Mostaru mogu očekivati pacijenti iz Unsko-sanske, Zeničko-dobojske i Tuzlanske županije jer tamošnji zavodi poštuju zakon kojim se regulira njihov i koji kaže kako zavod ''obavlja poslove ugovaranja sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima''.
Zavod ne provodi javne nabavke
Na lošu praksu i djelovanje ZZO-a HNŽ-a, koje nije u skladu sa zakonom, upozoravali su i revizori navodeći kako postupak ugovaranja pružanja zdravstvenih usluga na području ove županije ''nije usklađen s članom 52. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim je, između ostalog, regulirano da će se dodjele ugovora o pružanju zdravstvenih usluga provoditi prema propisima o javnim nabavkama''.
S druge strane, pacijenti u Mostaru primorani su na čekanja ili na liječenje o svom trošku jer zavod ne provodi javne nabavke kojima bi omogućio da se izvršavaju usluge koje pacijenti plaćaju punjenjem proračuna.
Time, između ostalog, krši i Načelo stalnog unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite Zakona o zdravstvenoj zaštiti u Federaciji BiH koje nalaže stalno unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite ali i načelo efikasnosti zdravstvene zaštite koje se ostvaruje ''postizanjem najboljih mogućih rezultata u odnosu na raspoložive resurse u zdravstvu, odnosno postizanjem najvišeg nivoa zdravstvene zaštite, uz racionalno korištenje raspoloživih resursa''.
No, to u ovom slučaju nije tako jer se hercegovačko-neretvanski zavod ne vodi time da se građanima omogući bolja zdravstvena zaštita ukoliko je dostupna a, upozorila je to i revizija, ni novac se ne troši racionalno.
Prijava tužiteljstvu
Zbog toga je i upućena prijava federalnom tužiteljstvu u kojoj se navodi kako je ''pola milijarde maraka pronevjereno od 2016. do 2021. djelovanjem Zavoda zdravstvenog osiguranja, Vlade HNŽ-a te županijskog Ministarstva zdravstva''.
Kao osnova za kaznenu prijavu koju su podnijeli aktivisti Marin Bago i Husein Oručević navodi se kako Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ-a nema zaključene ugovore o pružanju usluga zdravstvene zaštite s privatnim zdravstvenim ustanovama na području HNŽ. To je, tvrde prijavitelji, izravna posljedica ''svjesnog i nezakonitog poslovanja ZZO HNŽ-a, koje je na snazi godinama u HNŽ-u, a sve na štetu osiguranika koji su ujedno glavni financijeri sustava zdravstva''.
Navode kako ZZO HNŽ ''nikada nije postupio niti postupa prema zakonskim odredbama koje propisuju da se ugovori o pružanju zdravstvene zaštite sa zdravstvenim ustanovama na području F BiH i svih njenih županija mogu zaključiti i s javnim i s privatnim zdravstvenim ustanovama''.
S druge strane, revizija, između ostalog, navodi kako sredstva jednokratnog transfera zdravstvenim ustanovama u iznosu od 3.000.000 KM nisu planirana i dodijeljena na osnovu adekvatne dokumentacije, niti su predstavljeni kriteriji raspodjele za pojedinačne iznose utvrđene Odlukom o jednokratnom transferu financijskih sredstava, koju je donio Upravni odbor.
''Ne možemo potvrditi da su sredstva utrošena u svrhu podizanja kvalitete zdravstvenih usluga i da je izvršen nadzor nad njihovim namjenskim utroškom, kako je utvrđeno ugovorima o grantu zaključenim sa zdravstvenim ustanovama'', navodi Ured za reviziju institucija u FBiH.
Za mostarske pacijente, koje liječnici u javnim zdravstvenim ustanovama šalju u privatne ordinacije jer u javnim nema usluge, zanimljiv je i dio zakona koji se odnosi na putne troškove pacijenata.
Zakon kaže kako ''u ostvarivanju zdravstvene zaštite osigurana lica imaju pravo na naknadu putnih troškova u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite'' te da osiguranici imaju pravo na naknadu putnih troškova ''ako su upućena doktoru medicine ili u zdravstvenu ustanovu u najbliže mjesto ako u mjestu u kojem rade ili u kojem imaju prebivalište, odnosno boravište nema doktora medicine odgovarajuće specijalnosti, odnosno zdravstvene ustanove, ako ih izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite uputi ili pozove u mjesto izvan mjesta rada ili prebivališta, odnosno boravišta''.
