Buka i depresija i ostale bolesti

Buka automobila, preglasni susjedi, građevinski radovi... Utjecaj svakodnevne i dugotrajne izloženosti konstantnoj buci u vlastitom domu u nekim slučajevima može rezultirati kroničnim bolestima poput povišenoga krvnog tlaka ili kardiovaskularnih problema.

To se događa zbog toga što buka automatski stavlja naše tijelo u stanje pripravnosti, piše Hina.

Pritom raste krvni tlak, a odmah se aktiviraju i hormoni stresa, smatraju članovi njemačke Udruge za psihosomatsku medicinu i medicinsku psihoterapiju (DGPM).

Brojne tegobe

Dugotrajna izloženost buci, dok boravimo u vlastitom domu, može prouzročiti brojne tegobe mentalnog zdravlja, čak i demenciju i kognitivna oštećenja u djece, ali i dijabetes tipa 2, srčani i moždani udar.

Prema trenutačnim podacima procjenjuje se da je buka iz okoliša jedan od uzroka pojave 48.000 novih slučajeva ishemijskih bolesti srca godišnje, kao i pojave 12.000 slučajeva prerane smrti u zemljama EU-a.

Procjenjuje se da 6,5 milijuna ljudi pati od visokog stupnja kroničnog poremećaja sna, a 12.500 djece školskog uzrasta pati od poremećaja u čitanju zbog buke koju stvaraju zrakoplovi.

Utječe li buka iz okoliša na naše osjećaje i misli ili nam ometa miran san i trenutke opuštanja može dovesti do iscrpljenosti i stresa, a dugoročno takvo stanje povećava vjerojatnost od razvoja depresije, kažu njemački stručnjaci.

Dodaju da ljudima najčešće smeta buka koju proizvode zrakoplovi, željeznički i automobilski promet, susjedi, građevinski radovi...

Dodaju da kombinacija onečišćenja gradskom bukom u kombinaciji s onečišćenjem zraka, posebice finim lebdećim česticama, može još više utjecati na zdravstveno stanje pojedinca. Sve navedeno može potaknuti razvoj upalnih procesa u krvi, koji su u interakciji s razvojem depresije.

Prozori

U pandemijsko doba, kada sve više ljudi radi od kuće, stručnjaci ističu da buka može smanjiti i njihovu produktivnost.

Od najpogubnijih utjecaja buke izvana mogu nas zaštititi ispravno postavljeni kvalitetni prozori.

Zvučno izolirani prozori obično imaju otpornije staklo, drugačiju strukturu i zvučno izolirani film integriran u staklo.

Dodatnu izolaciju imaju i okviri i brtve, a to je vrlo učinkovito.

Obični prozori smanjuju vanjsku buku za oko 32 decibela. Jednostavni zvučno izolirani prozori smanujuju zvukove za otprilike 42 decibela, stakleni kompozitni prozori i za 50 decibela, a roletni sustavi, aluminijske i PVC kutije za rolete za 55 decibela, kaže Juergen Benitz-Wildenburg iz Instituta za ispitivanje prozorske tehnologije u Rosenheimu.

Stručnjaci savjetuju da, dok boravite u domu identificirate jačinu buke kako biste odabrali najprikladniji tip prozora.

"Primjerice, ako je vani izmjereno 80 decibela buke, a vi u zatvorenom prostoru svojeg doma želite postići maksimalno 30, odaberite prozore koji će smanjiti vanjski zvuk za 50 decibela", kaže Benitz-Wildenburg.

No ako vanjska buka iznosi 'relativno mirnih' 60 decibela, bit će vam dovoljno i dvostruko staklo umjesto zvučno izoliranih prozora, piše Hina.