Bogati su razgrabili cjepivo, siromašni ostaju kratkih rukava

Cijeli svijet je u istom čamcu kada je u pitanju pandemija. Ali kada se radi o nabavci cjepiva, bogate zapadne zemlje kupuju što više mogu. Podrška siromašnijima je nedovoljna, a rješenje je jednostavno – ukinuti patent.

Već do kraja godine bi se na tržištu mogle naći stotine milijuna doza odobrenih cjepiva protiv korone. Ali, prema studiji američkog Duke University, već sada su polovinu proizvodnje za sebe osigurale najbogatije zemlje čije stanovništvo čini tek mali dio svjetske populacije.

Činjenice govore suprotno od lijepih riječi koje su se čule o pokretanju globalne platforme Covax gdje je, pod vodstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), okupljeno 186 država koje bi trebale sudjelovati u pravednoj raspodjeli cjepiva.

Moderna i BioNTech prednjače u razvoju cjepiva protiv korone. Znanstvenik Michael Piontek još nije u toj fazi. Ali u intervjuu za DW on objašnjava zašto je njegovo cjepivo važno unatoč zaostatku u vremenu.

„Zajedno osiguravamo milijune doza za siromašne zemlje“, rekla je šefica Europske komisije Ursula von der Leyen. Europska unija je za sistem Covax donirala 800 milijuna eura. Pa ipak, do kraja godine će ovaj ssustav osigurati doze cjepiva dovoljne za imunizaciju svega 200 milijuna ljudi širom svijeta.

Humanitarna organizacija Liječnici bez granica kritizira što Covax ne raspolaže dovoljnim sredstvima i zavisi od donacija. Osim toga, kažu u ovoj organizaciji, bogate zemlje su razgrabile svo cjepivo kojeg su se uspjele dočepati.

Recimo, Europska unija je već do kraja iduće godine osigurala dvije milijarde doza, što je dovoljno za imunizaciju milijardu ljudi – a EU, bez Velike Britanije, ima oko 450 milijuna stanovnika.

Preskupo cjepivo

„Svakako je dostignuta dimenzija da Europa može nešto prepustiti i drugima“, kaže europski zastupnik i loječnik Peter Litze. Taj njemački demokršćanin naglašava da je važno što ugovori Bruxellesa i proizvođača cjepiva izričito dopuštaju da EU „besplatno ili za male pare" ustupi cjepivo trećim zemljama.

Tako se cementira ovisnost zemalja u razvoju od EU, kritizira Anne Jung iz organizacije za ljudska prava Medico international. „To ne može riješiti načelno pitanje pravedne raspodjele cjepiva.“

Uz to postoji i problem s transportom, prije svega BioNTechovog  cjepiva koju proizvodi američki Pfizer – to cjepivo mora biti u posebnim zamrzivačima na minus 70 stupnjeva. Kako je nedavno za DW rekao njemački znanstvenik Michael Piontek, održavanje tako hladnog lanca nije moguće u tri četvrtine svijeta.

Piontek je ukazao i na to da su cijene cjepiva previsoke. Recimo, poznato je da SAD plaćaju BioNTechovo cjepivo 17 dolara po dozi, dakle 34 dolara po osobi. Piontek, koji radi na razvoju cjepiva na bazi kvasca i već je prodao licence dvjema velikim azijskim firmama, tvrdi da će njegovo cjepivo koštati manje od jednog eura po dozi.

Masovna proizvodnja umjesto zaštite patenata

Neki kritičari podsjećaju da je EU iz budžeta – dakle novcem svih građana – izdašno podržala istraživanja te da zato na neki način polaže prava i na cjepivo kao krajnji proizvod.

„Pravo na zdravlje kod nasušno neophodnih cjepiva ima takvu težinu, da bi ono moglo biti proglašeno globalnim javnim dobrom“, smatra Karina Theurer iz Europskog centra za ustavna i ljudska prava. Ona podsjeća da Sporazum o intelektualnoj svojini (TRIPS) omogućava državama da ograniče prava firmi na patent u slučaju zdravstvene krize.

Drugim riječima, države bi mogle obvezati proizvođače cjepiva da podijele licence za proizvodnju. No za tim mehanizmom se rijetko poseže jer se države plaše tužbi firmi za odštete koje mogu koštati milijarde.

Dovoljno bi bilo da se zaštita patenta na cjepivo ukine do suzbijanja pandemije, kao što traže Indija i Južnoafrička Republika, dve zemlje teško pogođene koronom. Tako bi se cjepivo moglo proizvoditi svuda.

Iako tu ideju podržava WHO, industrijske zemlje je blokiraju, uključujući i Europsku uniju. Na to ukazuje zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu Jutta Paulus: „Nitko nije zaštićen dok svi nismo zaštićeni. Voljeli bi da Europska unija ovdje pokaže malo više solidarnosti.“

EU ima priliku da promeni pristup još prije božićnih praznika. Sredinom prosinca Svjetska trgovinska organizacija (WTO) bi trebala raspravljati o pitanju patenata – između ostalog i onih medicinskih, prenosi DW.