Biomedicinski potpomognuta oplodnja u FBiH: 97,5 % pacijenata nezadovoljno sustavom

Neriješeni problemi biomedicinski potpomognute oplodnje u FBiH

Bračni infertilitet predstavlja jedno od gorućih zdravstvenih i društvenih pitanja u modernom svijetu. Definira se kao nemogućnost začeća nakon 12 mjeseci redovitih nezaštićenih odnosa, a procjenjuje se da pogađa 10-15% parova širom Europe. S razvojem medicinskih tehnologija, liječenje neplodnosti postalo je dostupnije, ali i dalje postoje značajne razlike u pristupu i financiranju procedura u različitim zemljama. Dok su mnoge države prepoznale važnost javno dostupnih IVF centara, Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje u ovom pogledu.

Jasna poruka pacijenata: 97,5% nezadovoljno sustavom

Kako bismo stekli uvid u mišljenje pacijenata, provedena je anketa s pitanjem:
''Jeste li zadovoljni trenutnom situacijom i zakonskim uređenjem biomedicinski potpomognute oplodnje (BMPO) u Federaciji BiH?”

Na anketu je odgovorilo blizu 250 parova suočenih s dijagnozom bračnog infertiliteta, a čak 97,5% ispitanika odgovorilo je sa ''Ne''. Ovaj podatak jasno ukazuje na ozbiljan problem u uređenosti ove oblasti i njenoj dostupnosti.

IVF u FBiH: Ni jedan financirani ciklus nije obavljen u javnoj ustanovi

Prema podacima koje nam je dostavio Federalni Zavod Zdravstvenog osiguranja i reosiguranja 0,0% od ukupnog broja IVF ciklusa, financiranih od strane Zavoda, obavljeno je u javnim zdravstvenim ustanovama. Sve procedure se izvode u privatnim centrima, što dodatno opterećuje pacijente i postavlja pitanja transparentnosti i jednakosti u pristupu liječenju.

Dodatno, omjer financiranih ciklusa klasičnog IVF-a (cIVF) i ICSI procedure u Federaciji BiH je 1:9 u korist ICSI metode. Svega 7,5% financiranih ciklusa izvantjelesne oplodnje otpada na cIVF. Iako je ICSI široko korištena tehnika u liječenju muškog faktora neplodnosti, ovakav disbalans otvara pitanje kriterija financiranja i medicinskih indikacija za određene postupke.

BiH jedina država zapadne Europe bez funkcionalnih državnih IVF centara

Ako izuzmemo Irsku, Bosna i Hercegovina je najzapadnija europska država koja nema funkcionalan državni IVF centar koji radi procedure BMPO u okviru javnog zdravstvenog sustava. Pored BiH, jedine europske države bez javnih IVF centara su Albanija, Armenija, Gruzija, Irska, Cipar i Latvija (podaci iz 2020.).

BiH među najlošije rangiranim zemljama u Europi

Prema "European Atlas of Fertility Treatment Policies (2024)", koji ocjenjuje 49 država i teritorija prema dostupnosti, sigurnosti i efikasnosti tretmana neplodnosti, Federacija BiH zauzela je 40. mjesto, dok je Republika Srpska na još lošijem 46. mjestu.

Atlas ocjenjuje zemlje prema tri ključna kriterija, a to su: pravni propisi o pristupu BMPO tretmanima, javno financiranje i refundiranje troškova te kako pacijenti vide ovu oblast. Atlas je razvijen od strane Fertility Europe i Europskog parlamentarnog foruma za seksualna i reproduktivna prava (EPF), uz podršku stručnjaka iz oblasti povezanih sa BMPO.

Neophodna je bolja regulacija oblasti BMPO i potrebni su referentni državni IVF centri!

Analiza podataka jasno pokazuje da je Federacija BiH na samom dnu ljestvice zemalja Europe kada je riječ o dostupnosti BMPO tretmana. Sve države zapadne Europe imaju javne IVF centre, dok u BiH pacijenti ovise isključivo o privatnim klinikama.

Poseban problem predstavlja i nepostojanje adekvatnog centraliziranog registra IVF ciklusa koji bi omogućio praćenje uspješnosti postupaka, korištene opreme i medicinskog materijala s kojim embriji dolaze u kontakt. Bez ovih podataka, teško je osigurati standardizaciju i kvalitetu tretmana. Ono što je posebno bitno je da takvi registri moraju biti u realnom vremenu.

Jasno je da su reforme u oblasti BMPO neophodne – od bolje regulacije i financiranja do uspostavljanja državnih IVF centara. U suprotnom, BiH će i dalje zaostajati za ostatkom Europe, a parovi koji se suočavaju s infertilitetom nastavit će snositi najveći teret ovog problema.