Balkan i korona: Što AFP piše o nama

Nedovoljno kreveta i liječnika i masovan porast zaraženih koronavirusom doveo je bolnice na Balkanu na rub kolapsa, a kaotične scene podsjećaju neke zdravstvene radnike na ratove 1990-ih, piše agencija AFP.

Nakon što se gotovo godinu dana koronavirus držao više ili manje pod kontrolom, obistinio se crni scenarij od kojeg je Balkan strahovao još od početka pandemije, prenosi Hina.

Životi vise o koncu

U teško pogođenoj Bosni i Hercegovini jedan liječnik rekao je AFP-u da mora "žonglirati" između više pacijenata čiji životi vise o koncu.

"Situacija me podsjeća na rat i bojim da će se samo pogoršati tijekom zime", rekao je liječnik koji je htio ostati anoniman.

"Možemo odraditi posao troje ljudi, ali ne i petero."

Zapadni Balkan, jedan od najsiromašnijih kutaka Europe, tjednima se bori s eksplozijom koronavirusa. Broj umrlih udvostručio se u proteklih mjesec dana i dosegao gotovo 10.000.

Kriza razotkriva rupe u zdravstvenim sustavima koji su ugroženi zbog slabog financiranja i krize odljeva mozgova. Perspektivni mladi liječnici i medicinske sestre odlaze u inozemstvo u potrazi za boljim plaćama i obrazovanjem.

Balkan je prije pandemije imao najmanji broj liječnika po glavi stanovnika u Europi, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Manja ograničenja

Bolnice se sad suočavaju s još manjim brojem osoblja jer i ono postaje žrtva respiratorne bolesti.

U Srbiji je oko 2000 zdravstvenih djelatnika prisiljeno otići u samoizolaciju, dok u isto vrijeme veliki broj pacijenata puni bolničke krevete u prijestolnici Beogradu.

"Nisam takvo što doživio u svojoj profesionalnoj karijeri", rekao je drhtavim glasom Rade Panić, predsjednik srbijanskog sindikata liječnika za N1.

"Nisam imao sobu za pacijente koje medicinski smatramo mladima. A nisam ih imao ni kamo poslati", dodao je anesteziolog koji radi u "crvenoj zoni" bolnice i liječi najteže slučajeve covida-19.

BiH, Sjeverna Makedonija i Crna Gora u prvih su deset europskih zemalja s najvišom stopom smrtnosti po glavi stanovnika.

No vlade u regiji nisu se željele vratiti drastičnim zatvaranjima kao na početku pandemije. Umjesto toga, odlučile su za manja ograničenja poput ranijih zatvaranja restorana.

Dok Srbija juri izgraditi dvije nove bolnice, Kosovo razmatra adaptaciju starih hotela u improvizirane odjele, uključujući Grand Hotel u Prištini.

Prepune bolnice u Prištini dovode do toga da se neke pacijente, poput 33-godišnjeg Veprima Morine, ne može primiti.

"Liječnik mi je rekao da uzimam terapiju kod kuće jer su bolnice pune", rekao je fitness trener za AFP.

Veze za krevet

Morina je uspio "unajmiti" medicinsku sestru da se brine o njemu kod kuće, što je opcija za koju se odlučuju oni koji si to mogu priuštiti.

Za dobivanje bolničkog kreveta sada su potrebne "veze", rekao je Morina.

"Moraš imati sreće da bi našao mjesto."

U susjednoj Sjevernoj Makedoniji vlada se okreće privatnim klinikama koje mogu prihvatiti covid pacijente jer su popunjene sve javne bolnice.

"Osiguravamo nove krevete, ali sve je teže i teže", rekao je ministar zdravstva Venko Filipče prošli tjedan.

U bolnicama izvan prijestolnice Skoplja, pacijentima obitelj i prijatelji donose hranu, a ponekad i lijekove, piše AFP.

"Katastrofa. Neorganizirano. Nitko se satima ne javlja na telefon", rekao je muškarac koji je pokušavao dobiti informaciju o svom bolesnom rođaku.

"Oni (medicinsko osoblje) bore se, daju sve od sebe, ali jednostavno ne mogu sve učiniti."

Hrvatski liječnici također su upozorili na nedostatak osoblja i opreme.

Presiromašni smo

Trenutačno je u Hrvatskoj hospitalizirano više od 2200 pacijenata, a 3000 pacijenata poguralo bi zdravstveni sustav u "kolaps", rekli su, piše AFP.

Stručnjaci kažu da se političari trude održati balans između kontroliranja virusa i zaštite krhke ekonomije.

"Presiromašni smo da bi se sve (mjere zatvaranja) dvaput ponovilo", rekao je AFP-u hrvatski ekonomist Ljubo Jurčić.

U BiH trgovine, restorani i teretane ostaju otvoreni, dok je Srbija skratila radno vrijeme tvrtkama.

Iako napredak u razvoju cjepiva liječnicima daje nadu, plaše se od kaosa koji bi u međuvremenu mogao izbiti, prenosi Hina.

"Ne razumijem zašto vlasti ne uvode strože mjere. Nešto se mora poduzeti ako želimo spriječiti katastrofalne posljedice", rekla je Jasmina Smajić, liječnica iz Tuzle.