U BiH visoki pesimizam i nepovjerenje u vlastitu državu

Građani BiH sve manje vjeruju da će u državi sutra biti bolje. Za njih je odlazak iz BiH manje frustrirajući nego ostanak. Stručnjaci ističu kako bi se smanjio pesimizam stanovnika Bosne i Hercegovine kada bi došlo do nekih pozitivnih promjena u društvu, poput otvaranja novih radnih mjesta, porasta životnog standarda i uspostavljanja sustava koji nije protiv svojih građana.

Neizvjesnost i ugroženost glavne su brige građana Balkana, a najizraženije su u Bosni i Hercegovini, pokazuje sedmi po redu Balkanski barometar. Zapravo, u svim kategorijama, od ekonomske situacije pa do vjere u poteze koje vuku vlade za dobrobit stanovništva, građani Bosne i Hercegovine pokazali su se kao najveći pesimisti.

Tako Bosna i Hercegovina, u usporedbi s ostalim zemljama regije, ima najveći broj stanovnika nezadovoljnih ekonomskom situacijom - čak 63%, što bi, navodi se i u istraživanju, trebao biti alarm vladama da se što hitnije uhvate ukoštac s problemima koji očigledno pritišću građane.

Također, BiH je jedina zemlja u kojoj pesimisti nadmašuju optimiste kada je riječ o vjerovanju u osobni financijski napredak u sljedećih 12 mjeseci, ali su isto tako i vodeći pesimisti u regiji kada je riječ o iskoraku nacionalne ekonomije u idućih 12 mjeseci.

Istraživanje je pokazalo kako je među stanovnicima regije rasprostranjen skepticizam i da ne vjeruju naporima svojih vlada da će zaštititi ljude od gubitka posla tijekom pandemije. Sve u svemu, 39% njih ne slaže se da njihove vlade rade dovoljno, 34% je neutralno, a 18% misli da čine dovoljno. Opet je Bosna i Hercegovina (57%) najpesimističnija za razliku od Srbije (23%).

I dok u većini zemalja kao najveće probleme ispitanici navode nezaposlenost i ekonomsku situaciju, u Bosni i Hercegovini u vrhu problema navedeni su i kriminal i korupcija. Za prave promjene i ostanak u Bosni i Hercegovini mladima su potrebna konkretna djela.

"Još od 90-ih čekamo to "bit će bolje", a u stvarnosti nam je svake godine sve lošije i lošije. Ljudi imaju sve manje novca, sve poskupljuje, a plaće i mirovine ne rastu. Mislim kako se u ovoj državi nitko više ne nada da će biti bolje. Jednostavno smo pustili da nas život nosi - kaže za Večernji list Mostarka Marija.

S njom mišljenje dijeli i Naida iz Sarajeva.

"A čemu da se više nadamo, kad mislimo da su političari dosegnuli vrh u različitim malverzacijama, pojavi se nešto još gore. Smatram da obični građani više ništa ne očekuju po pitanju boljitka, stariji su se prepustili sudbini, a mlađi traže sve moguće načine da pobjegnu odavde", kazala nam je.

Studija Međunarodne agencije za istraživanje javnog mišljenja Gallup još je 2018. rangirala BiH na treće mjesto svjetske liste najpesimističnijih zemalja. Neslavno treće mjesto, odmah poslije Italije i Grčke, Bosna i Hercegovina zaslužila je jer njezini građani ne vjeruju u bolje sutra.

Stručnjaci ističu kako je uzrok tome teška ekonomska situacija, poremećen sustav vrijednosti i, općenito, loše stanje u društvu koje se ogleda i u velikoj konzumaciji lijekova za smirenje, ali i odlasku ljudi iz zemlje.

Prema Gallupovoj studiji, čak 80 posto Bosanaca i Hercegovaca ne vjeruje da će sutra donijeti išta bolje. Istraživanje pokazuje i da gotovo 40 posto građana ne vjeruje kako će ova godina biti bolja od prethodne, a samo 13 posto ih vjeruje u ekonomski boljitak, dok također 40 posto njih smatra da će neimaština biti veća.

"Teška financijska situacija, ali i brojni obiteljski te društveni problemi utječu na mentalno zdravlje građana, što se ogleda i u porastu konzumacije antidepresiva i lijekova za smirenje. Sve više ljudi koristi i sedative te antidepresive baš iz tih situacijskih kazuistika kada su ljudi nervozni, napeti i u iščekivanju, a uvijek kada su takva stanja, kada je čovjek u iščekivanju, javlja se strah u kojem ne znate kako ćete doći od točke A do točke B", objašnjavaju neuropsihijatri.

Oni koji se ne žele protiv sive svakodnevice boriti lijekovima, pokušavaju napustiti Bosnu i Hercegovinu i biraju odlazak u zemlje Europske unije, gdje žele živjeti i raditi. Više od godinu dana pandemije ostavilo je posljedice i na mentalno zdravlje. Psiholozi kažu kako je sve veći broj onih koji traže pomoć.