6 simptoma zbog kojih dijete morate odmah voditi liječniku

U kojim se još situacijama i radi kojih simptoma kod djeteta treba domah obratiti liječniku otkriva za Ordinacija.hr. Iva Palčić, dr.med. spec. pedijatar, uži spec. pedijatrijske nefrologije iz poliklinike Helena.

1. KAŠALJ I OTEŽANO DISANJE

Respiratorne infekcije najčešće su infekcije u dječjoj dobi. U više od 80% slučajeva uzrokovane su virusima. Najčešće su bezazlene u vidu obične prehlade s blago povišenom tjelesnom temperaturom, curenjem nosa, kihanjem i kašljanjem. U tim slučajevima liječe se simptomatskom terapijom kod kuće i ne zahtijevaju nužno hitan pregled liječnika.

Pod simptomatskom terapijom podrazumijevamo:

• sirupe, čepiće ili tablete za snižavanje povišene tjelesne temperature čije doziranje ovisi o djetetovoj kilaži kao i vrsti lijeka koji se primjenjuje;
• kapi i sprejeve u vidu izotonih otopina morske vode koji vlaže nosnu sluznicu ili hipertonih otopina morske vode koji djeluju kao prirodni dekongestivi i smanjuju lučenje sluzi;
• kapi i sprejeve sintetskih dekongestiva za jaču zaštopanosti nosa, ograničene, ne preduge primjene.
• Za ublažavanje suhog kašlja koriste se pripravci koji smiruju kašalj, a kod produktivnog oni koji razrjeđuju sluz i olakšavaju njeno izbacivanje iz dišnih puteva kako bi se spriječile komplikacije bolesti.

No, u slučajevima kada je uz kašalj prisutno otežano disanje i/ili klonulost potrebno je hitno potražiti liječničku pomoć jer se najvjerojatnije radi o zahvaćenosti donjih dišnih puteva u vidu bronhitisa ili bronhiolitisa.

Pročitajte još

Mostarska liječnica za Bljesak.info: Aerozagađenje uzrokuje akutni  bronhitis

Otežano disanje prepoznajemo po tome što je plitko, ubrzano te dijete za disanje koristi pomoćne dišne mišiće, uvlači jugulum (udubljenje na vratu tik iznad prsne kosti) i međurebrene prostore, širi nosnice, diše trbuhom, stenje, zviždi kod izdisaja, hropti, ima pjenicu na ustima i zamara se kod jela i aktivnosti. U tim stanjima zbog nakupljene sluzi i edema dišnih puteva ne može se normalno odvijati oksigenacija krvi te je potrebno hitno liječenje specifičnom inhalacionom terapijom bronhodilatatorima, inhalacijskim ili parenteralnim kortikosteroidima uz respiratornu drenažu i evakuaciju sluzi. Kod male je dojenčadi često potrebno bolničko liječenje jer je uz učestalu inhalacijsku terapiju i drenažu nužno hranjenje na sondu, intravenska primjena tekućina i potpora kisikom.

2. KAŠALJ UZ FEBRILITET I BOL U PRSIMA

Ako uz respiratorni infekt koji je praćen temperaturom, učestalim kašljem dijete ima bol u prsima zbog čega diše plitko i suzdržano ili ima bol u trbuhu nužan je hitan pregled liječnika, auskultacija pluća i prema potrebi uz laboratorijsku obradu Rtg pluća jer su to simptomi koji mogu upućivati na upalu pluća ili neke druge komplikacije bolesti.

3. PROLJEV I POVRAĆANJE

Proljev i povraćanje, s ili bez temperature najčešće se kod djece javljaju u slučaju virusnih crijevnih infekcija. Dijagnozu često podupire i pozitivna epidemiološka anamneza kada je slično bolesno više djece u vrtiću i školi ili su simptomi prisutni u više članova obitelji. U blažim slučajevima liječenje se provodi kod kuće učestalim davanjem tekućine uz oralnu rehidracijsku otopinu koja sadrži i elektrolite. Naime elektrolitska ravnoteža lagano se poremeti zbog gubitka elektrolita proljevastim stolicama i povraćanjem što pored gubitka tekućine značajno oslabljuje organizam. Preporučuje se lagana i kuhana hrana u malim porcijama, a kod dojenčeta se nastavlja učestalim podojima.

U situacijama kada proljev i povraćanje prati jače povišena tjelesna temperatura i kada je gubitak tekućine veći od unesenog prijeti dehidracija. Roditelji je mogu prepoznati jer dijete smanjeno mokri, klonulo je, ne može se niti igrati, samo bi ležalo i spavalo. Često se vide suhe usnice, sluznica usne šupljine, upali podočnjaci, a kod beba uvučena fontanela. U tim se situacijama treba što prije javiti liječniku jer kod teže dehidracije treba započeti s intravenskom nadoknadom tekućine kako ne bi došlo do daljeg urušavanja stanja djeteta i razvoja hipovolemijskog šoka.

4. OSIP

U dječjoj dobi s obzirom na osjetljivost kože česti su različiti osipi koji su obično bezazleni. Osip u slučaju kojeg se treba odmah javiti liječniku je osip u vidu krvarenja po koži, koji može biti sitan ili veći, a značajno je da ne blijedi na pritisak. Osobito je to hitno stanje ako uz taj osip dijete ima povišenu tjelesnu temperaturu, povraća i malaksalo je jer se može raditi po život opasnom stanju - meningokoknoj sepsi.

Osip koji također zahtjeva hitan pregled kod liječnika je osip tipa urtikarije tj. koprivnjače koji se javlja kao posljedica alergijske reakcije ranog tipa na hranu, lijekove ili okolišne alergene. Ako se urtikarijalni osip brzo širi, ili ako urtikarijski plakovi zahvaćaju veći dio kože tijela, ako je dodatno prisutan otok lica, vrata ili drugih dijelova tijela, ako to prati kašalj s otežanim disanjem, bolovi u trbuhu, povraćanje i/ili slabost nužan je hitan posjet liječniku. Takvi simptomi mogu se pogoršavati i dovesti do po život opasnog stanja anafilaktički šoka kada nastupa pad tlaka i moguće zatajenje disanja i rada srca.

5. VISOKA TEMPERATURA

Povišena tjelesna temperatura često prati različite infektivne bolesti u djece. Spušta se antipireticima i ako ju je moguće spustiti i dijete je između porasta temperature dobrog općeg stanja može se pričekati s odlaskom liječniku. No u situacijama kada je tjelesna temperatura jako povišena, preko 39,5, kada je prati tresavica, povraćanje, loše opće stanje, kada su razmaci između svakog novog porasta manji od 4 sata, kada se temperatura ne da sniziti klasičnim mjerama i kada je dijete malaksalo i nije dobro čak i kada se uspije sniziti temperatura, potrebno je što prije javiti se liječniku jer je moguće da se radi o ozbiljnijoj bakterijskoj bolesti. Takvu bolest je potrebno što prije detektirati i primijeniti odgovarajuće liječenje antibiotikom kako se ne bi dodatno iskomplicirala.

Pročitajte još

HNŽ: Tjedno 80-ak slučajeva respiratornih bolesti i to najviše kod djece

6. FEBRILNE KONVULZIJE

Razlog zbog čega se roditelji najviše boje povišene tjelesne temperature su febrilne konvulzije.

Febrilne konvulzije su tzv. prigodni cerebralni napadaji, dakle napadaji koji su izazvani povišenom tjelesnom temperaturom a bez postojeće infekcije središnjeg živčanog sustava ili drugog uzroka. Napadaji se najčešće javljaju u formi toničko-kloničkih grčeva čitavog tijela s gubitkom svijesti i prestankom disanja. Pojavnost je u 2-5% djece, najčešće u dobi od 6 mjeseci do 3 godine, rijetko u ranijoj dobi, a najkasnije do 6 godina. U praksi su najčešće jednostavne febrilne konvulzije koje kratko traju obično do 5 minuta, manifestiraju se jednom u tijeku febriliteta u prvih 24h, najčešće već u prvom porastu temperature, u djece urednog razvoja i bez neurološke bolesti. Brži porast tjelesne temperature nosi veći rizik za pojavu febrilnih konvulzija. Ponekad se može dogoditi da roditelji ne budu niti svjesni povišene tjelesne temperature u djeteta koje je prethodno bilo zdravo, nego se febrilitet otkrije tek za vrijeme trajanja napadaja.

Ako je do napada došlo kod kuće, nužno je u djeteta osigurati prohodnost dišnih putova, dati rektalno lijek za sniženje temperature te se odmah obvezno javiti u nadležnu hitnu službu.