20% djece u BiH pati od respiratornih problema povezanih sa zagađenjem zraka

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i AirVisual-a, Bosna i Hercegovina nalazi se među najzagađenijim zemljama svijeta.

Samo tijekom 2022. godine Sarajevo je zabilježilo preko 120 dana s prekoračenjem preporučenih granica koncentracije PM2.5 čestica. Tijekom zimskih mjeseci te su koncentracije često bile deset puta veće od dopuštenih, prenosi Forbes BiH.

Svjetska banka je prošle godine odobrila Bosni i Hercegovini zajam od 50 milijuna dolara za borbu protiv alarmantne zagađenosti zraka. Prema njihovim podacima, zagađenost zraka u BiH svake godine uzrokuje najmanje 3.300 preranih smrti, čineći ovaj problem jednom od najvećih javnozdravstvenih kriza u zemlji.

Visoka smrtnost zbog zagađenja zraka

Zagađenost zraka doprinosi 10% ukupne smrtnosti u BiH, uključujući respiratorne infekcije, kardiovaskularne bolesti i karcinome. Globalno, BiH je treća zemlja po smrtnosti uzrokovanoj zagađenjem, odmah iza Indije i Bangladeša, kada se broj smrtnih slučajeva prilagodi veličini populacije.

Gradovi poput Sarajeva, Tuzle i Zenice su epicentri zagađenja zbog zastarjelih industrijskih pogona i intenzivnog korištenja ugljena za grijanje. Na primjer, tuzlanska termoelektrana godišnje emitira preko 50.000 tona sumpor-dioksida, što premašuje emisije svih termoelektrana u zemljama EU zajedno.

Utjecaj na djecu i ranjive skupine

Prema UNICEF-u, 20% djece u BiH pati od respiratornih problema uzrokovanih lošim kvalitetom zraka. Dugotrajna izloženost zagađenju može uzrokovati trajna oštećenja pluća.

Statistike pokazuju da su djeca posebno osjetljiva na zagađen zrak zbog njihovog fiziološkog razvoja i češćeg disanja u odnosu na odrasle. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), djeca udišu do 50% više zraka po kilogramu tjelesne mase nego odrasli, što ih čini znatno ranjivijima na toksične čestice i gasove iz zraka.

Utjecaj zagađenog zraka na djecu

Razvoj pluća i bolesti u ranoj dobi: Izloženost visokim koncentracijama PM2.5 čestica u prvim godinama života može usporiti razvoj pluća. Ovo može uzrokovati smanjeni kapacitet pluća, što ostavlja trajne posljedice tokom čitavog života. Prema istraživanjima, djeca izložena zagađenju često razvijaju astmu i hronične respiratorne bolesti već u školskom uzrastu (oko 7-10 godina).

Kardiovaskularne bolesti: Iako su kardiovaskularne bolesti češće u odrasloj dobi, kod djece izloženost zagađenju uzrokuje oštećenje krvnih sudova i povećan rizik od hipertenzije u adolescenciji. Prvi znaci ovih promjena mogu se pojaviti već u dobi od 12-15 godina, prema studijama Evropskog društva za kardiologiju.

Neurološki razvoj: Studije pokazuju da djeca izložena visokoj razini zagađenog zraka imaju veći rizik od kognitivnih problema, uključujući niži IQ, poteškoće s učenjem i povećanu pojavu poremećaja poput ADHD-a. Ove promjene se mogu primijetiti već u predškolskoj dobi (3-5 godina).

Povećan rizik od karcinoma: Izloženost toksičnim supstancama poput policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH), koji su prisutni u zagađenom zraku, povećava rizik od raka pluća u odrasloj dobi. Kod djece izloženost može izazvati genetske mutacije koje se manifestuju kao zdravstveni problemi kasnije u životu.

Prvi simptomi bolesti

Respiratorne infekcije: Kod izloženosti zagađenju, simptomi poput kašlja, otežanog disanja i bronhitisa mogu se javiti već u dobi od 1-2 godine.

Astma: Obično se dijagnosticira između 5 i 7 godina kod djece koja žive u visoko zagađenim sredinama.

Hronične respiratorne bolesti: Počinju se razvijati u dobi od 10-12 godina i često traju cijeli život.

Neurološki problemi: Problemi s pažnjom i učenjem postaju vidljivi u dobi od 6-8 godina.

Podaci za BiH

Prema podacima UNICEF-a:

20% djece u BiH pati od respiratornih problema povezanih sa zagađenjem zraka.

Djeca u urbanim centrima poput Sarajeva i Tuzle imaju 50% veći rizik od razvoja astme i bronhitisa u odnosu na djecu iz ruralnih područja s manje zagađenja.

WHO procjenjuje da zagađen zrak smanjuje očekivani životni vijek djece u BiH za 1 do 2 godine, ako su dugotrajno izložena lošoj kvaliteti zraka.