Znate li za čim žudi vaša papiga
Izmišljena vrsta papige Norveški plavac, fiktivna ptica proslavljena u komediji Monty Python koja je živjela u kavezu, a tugovala za fjordovima, čini se da ima para u stvarnom životu - znanstvenici su utvrdili da prave papige - kućni ljubimci pate od nostalgije, piše Hina.
Prema novom istraživanju koje je objavilo britansko Kraljevsko društvo, što je veći mozak ptice u zatočeništvu, veća je vjerojatnost da će pokazati "oblike abnormalnog ponašanja", poput žvakanja rešetki kaveza ili čupanja vlastitog perja.
Veća "sklonost bolestima" i "očito skraćenom životnom vijeku" kod inteligentnijih vrsta papiga u zatočeništvu odražava neusklađenost između zatočeništva i života u divljini, kažu akademici s Britanskog sveučilišta u Bristolu i sveučilišta Bristol, kao i kanadskog Sveučilišta Guelph i Sveučilišta Utrecht u Nizozemskoj.
"Razmjeri zatočeništva koji ograničavaju prirodno ponašanje životinja" i smanjuju njihov domet "u traženju hrane, donošenju odluka i kognitivnom rješavanju problema" dovode do "frustracije", otkrili su istraživači.
Aktivnije i inteligentnije divlje papige mogu provesti do 75 posto svog vremena u potrazi za hranom, prema stručnjacima, rješavajući probleme i donoseći odluke što ptice u zatočeništvu ne mogu nadoknaditi time da nauče primjerice rečenicu "Polly želi kreker."
Papige u divljini često su "prirodno društvene", ali takve vrste često žive bez ikakvog društvenog kontakta u zatočeništvu i prijeti im opasnost "dosade".
Općenito, "inteligentne životinje imaju jedinstvene potrebe u zatočeništvu kako bi bile u dobrom stanju", kažu znanstvenici, preporučujući vlasnicima da ponude "prirodniju prehranu" i smisle "kognitivnu stimulaciju" kako bi oživjeli okruženje za ptice u kavezu, koje bi inače mogle završiti " tugujući za fjordovima" ili čak za" bivšim", kako je to bilo opisano u skeču Monty Pythona 1969. godine.
