Znanstvenici pronašli poveznicu između braka i rizika od razvoja demencije

Pronalazak srodne duše i ulazak u brak svakako je razlog za slavlje – no novo istraživanje otkriva iznenađujuću moguću negativnu stranu bračnog života: brak bi mogao značajno povećati rizik od razvoja demencije.

Ono što ova saznanja čini neočekivanima jest to što su brojna prethodna istraživanja ukazivala na niz zdravstvenih prednosti braka – uključujući manji rizik od srčanih bolesti i veću životnu dob.

Istraživački tim sa Sveučilišta Florida State University College of Medicine tvrdi kako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo zašto su samci možda manje skloni razvoju demencije – ili možda rjeđe dobiju dijagnozu.

"Neudane osobe mogle bi imati niži rizik od demencije u usporedbi s oženjenima", pišu znanstvenici u objavljenom radu.

"Ovi rezultati mogli bi ukazivati na zakašnjele dijagnoze kod samaca ili dovesti u pitanje uvjerenje da brak štiti od demencije."

Brojke koje iznenađuju

Istraživanje je obuhvatilo zdravstvene podatke 24.107 starijih osoba (prosječne dobi 71,8 godina), tijekom razdoblja od 18 godina. Ispitanici su bili podijeljeni u četiri skupine: oženjeni, udovci/udovice, razvedeni i ljudi koji nikad nisu bili u braku.

Kod usporedbe samo prema spolu i dobi, oni koji nikad nisu bili u braku imali su 40% manji rizik od razvoja demencije u odnosu na oženjene. Udovci su imali 27% manji rizik, a razvedeni 34%.

Kada su se uzeli u obzir dodatni čimbenici poput obrazovanja, genetike i drugih zdravstvenih stanja, razlika kod udovaca više nije bila značajna. No, osobe koje nikad nisu bile u braku i dalje su imale 24% manji rizik, a razvedeni 17%.

To pokazuje da određene razlike ne ovise nužno o bračnom statusu – i da se ovdje ne radi o jasnom uzroku i posljedici. Ipak, razlika u riziku među samcima i dalje je primjetna.

Zašto samci imaju manji rizik?

Razlozi za ovu povezanost vjerojatno su brojni i složeni. Istraživači pretpostavljaju da samci češće održavaju šire društvene kontakte, što može pomoći u zaštiti od demencije, dok zdravstvene posljedice nesretnih brakova također treba uzeti u obzir.

"Postoje dokazi da se kod nekih osoba poboljšavaju određeni aspekti dobrobiti, poput sreće i životnog zadovoljstva, nakon razvoda, kao i društvena uključenost nakon smrti partnera", pišu znanstvenici, piše Science Alert.

"Osobe koje nikada nisu bile u braku također češće održavaju prijateljstva, druže se sa susjedima i sklonije su zdravijem načinu života u usporedbi s oženjenima."

Važno je napomenuti da neka druga istraživanja pokazuju upravo suprotno – da brak može imati zaštitni učinak protiv demencije. Zašto onda tolika razlika? Vjerojatno zbog razlika u veličini i raznolikosti uzoraka te u metodama obrade podataka i prilagodbi rizicima.