VIDEO | Mostarke jedine u Hercegovini čuvaju tehniku zlatoveza

Žene okupljene u sekciji društva "Sveti Ante Cim" prije 20 godina pokrenule su radionicu s ciljem očuvanja tradicije i baštine, kako bi spriječile da stara tehnika zlatoveza padne u zaborav.

Ovo je samo jedna od mnogih radionica koje teže očuvanju duhovnog i društvenog naslijeđa, poručuju okupljene žene.

Stara tehnika 

Dogodine će biti 20 godina otkako je u Mostaru pokrenuta inicijativa za očuvanje stare tehnike zlatoveza.

Kroz tih 20 godina radionice su okupile žene svih uzrasta, od kojih su mnoge naučile i prenijele tehniku zlatoveza na mlađe generacije.

Šima Ivanković, jedna od voditeljica tečaja, ispričala je kako je sve počelo.

"Moja zaova je časna sestra karmelićanka i ja sam u posjeti njoj vidjela te radove, međutim u nje su bili samo križevi i slike majke Božije koje su oni šturo radili. Ja sam to htjela naučiti, i oni su mi pokazali. Radimo i dekupaž, pletenje, vezenje, radimo narodne nošnje za naš KUD", navela je za BHRT. 

Od pripreme nacrta, preko bockanja iglom do samog vezenja, za nastanak jednog djela potrebno je nekoliko sati predanog rada.

"Zlatovez je jedna vrsta veza gdje se niti zlatnog, srebrenog konca, uglavnom metaliziranog konca, isprepliću i na taj način nastaje slika. Na primjeru šeme ne vidite puno konca i rada nego na pravoj strani tog rada nastaje slika, konkretan primjer onog što je izvezeno", kazala je voditeljica tečaja zlatoveza Kristina Pehar.

Dragocjeni dio naše tradicije

Iako su u početku dominirali sakralni motivi poput križa i Gospe, s vremenom su polaznice proširile tehniku zlatoveza na razne druge motive, uključujući mrtvu prirodu i portrete. Osim slika, izrađuju i ukrasne dijelove za hercegovačke nošnje.

"Tri godine sam u društvu, radim sliku Gospe Međugorja. Puno mi znači ovo druženje, sretna sam kada dođem ovdje", ispričala je polaznica radionice Ana Džidić.

"Trenutno imam šemu križa koja se prvo treba istočkati. Znači, sav rad se sastoji od točkica i te točkice se na poseban način, nama znan, u zlatovezu spaja", navela je druga polaznica Vesela Raič.

"Trenutno radim za narodnu nošnju vezove, naše hercegovačke vezove. Isto tako, što je Vesela rekla, osjećam se ovdje ugodno i zadovoljno, naučila sam puno od tih žena", potvrdila je Mirjana Marić.

"To je tako lijepo raditi, opuštajuće, toliko puta ručak zagori, ali slika se mora uraditi", navela je polaznica Mara Šunjić.

Osim sestara franjevki iz mostarskog samostana, ove žene jedine u Hercegovini čuvaju tehniku zlatoveza, dragocjeni dio naše tradicije, od zaborava.