U Hrvatskoj se lani rodilo najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja
U Hrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U 2023. živorođeno je 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego 2022. godine kad ih je živorođeno 34.027 čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece. Primjerice 2000. godine rođeno je 43.746 djece.
Podaci s druge strane pokazuju da je u 2023. umrlo čak oko 6000 ljudi manje nego godinu ranije. Lani je, naime umrlo 51.319 ljudi, a godinu ranije 56.979. Za usporedbu u 2020. broj umrlih bio je 57.023, a 2021. kad je koronavirus bio na vrhuncu čak 62.712.
Izrazito povećana smrtnost 2021. posljedica je koronavirusa od kojeg je te godine u Hrvatskoj umrlo 8557 osoba, što je utjecalo na ukupan broj umrlih osoba.
Zahvaljujući lanjskom padu broja umrlih smanjen je negativni prirodni priraštaj stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih na minus 19.272 s minus 23.096.
No, zbog znatno manjeg broja rođene djece trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan, rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.
Brakovi su svijetla točka vitalne statistike jer ih je u 2023. sklopljeno 19.467, odnosno gotovo 1400 više nego 2022. kad ih je sklopljeno 18.074.
Porast sklopljenih brakova također se povezuje s postcovid vremenom u kojemu su sklopili brak i oni koji su taj važni životni događaj morali odgoditi u vrijeme korona krize.
Privremeni podaci za 2023. koje je DZS objavio u srijedu pokazali su i da je u prošloj godini bilo manje razvedenih brakova pri čemu je broj razvoda pao na 4001 s čak 4808 razvedenih u 2022.
