Što sve podrazumijeva seksualno uznemiravanje

Nejra Valjan, istraživačica Atlantske inicijative, govoreći u na N1, kazala je da je svaki oblik seksualnog nasilja normiran zakonima u BiH, te da je široka kategorija koja ne uključuje seksualno uznemiravanje, već i silovanje, bludne radnje, trgovinu ženama i druga kaznena djela.

''Prateći svjedočanstva žena u grupi 'Nisam tražila' stiče se dojam da su to najčešće seksualna uznemiravanje i silovanja. Seksualno uznemiravanje je najčešći oblik seksualnog nasilja koji se najviše tolerira, ne samo u BiH nego i drugim državama svijeta. Seksualno uznemiravanje je kazneno djelo koje je normirano zakonom o ravnopravnosti spolova još 2003. godine, zatim Zakonom o zabrani diskriminacije BiH, kaznenim zakonom Republike Srpske, zakonoma u radu oba entiteta, i u RS-u i u Federaciji BiH, i ono se, iako je normirano zakonima, ustvari u potpunosti doživljava kao normalno i svakodnevno ponašanje'', istaknula je Valjan.

Pojasnila je i da je seksualno uznemiravanje svako neželjeno ponašanje, seksualno prirode koje ne mora uključivati fizički dodir, te da to najčešće vrše osobe koje imaju moć. Na primjer šef na poslu, profesori i asistenti nad studentima… I upravo žrtva će se teško odlučiti na prijavu.

Napomenula je i da je prošlo 18 godina od usvajanja Zakona o ravnopravnosti spolova, a da svega 10 presuda ima seksualnog uznemiravanja, što govori o nerazvijenoj sudskoj praksi.

''Predviđene su zatvorske kazne i prekršajne kazne za pravna lica koja ne spriječe da se seksualno uznemiravanje događa. Do tri godine su kazne'', dodala je sugovornica.

Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava Bosne i Hercegovine, pojasnila je zašto zovemo seksualno zlostavljanje, a ne zovemo silovanje.

''Upravo činjenica da seksualno zlostavljanje uključuje niz radnji za razliku od silovanja samo jednog akta je taj koncept koliko je trebalo zalaganja da se silovanje u ratu tretira kao ratni zločin. Nismo naučili lekcije. Zakon o žrtvama torture nije samo zakon o žrtvama torture iz rata i veoma je važno da taj zakonski okvir u cjelini se unaprijedi'', istaknula je Džumhur.

Kazala je i da sada imamo ispovijesti sa jedne vremenske distance, jer kada se govori o pitanju utvrđivanja odgovornosti, uvijek govorimo o vremenu izvršenja određenih dijela i da li su nastupili rokovi zastare.

''Malo sam analizirala kaznene zakone. Ni tu nismo jednaki na razini entiteta. Kada govorimo o kaznenoj politici na nivou seksualnog zlostavljanja, moram reći da je u propisanoj formi veoma niska, a u onom dijelu primjene, određene analize pokazuju da se daju blaže kazne, čak se ide na opravdanje – obiteljski čovjek itd.'', rekala je Džumhur.

Valjan je istaknula da ne trebamo sad sav pritisak stavljati na žrtve da izađu i prijave već odgovornost trebamo podijeliti na društvo i na institucije.

''Kada govorimo o društvu mi glasno i jasno trebamo da osudimo svaki vid seksualnog nasilja, a s druge strane pravosuđe mora dati jasnu poruku da imamo nultu stopu tolerancije na svaki oblik seksualnog nasilja, izrcanjem srazmjernih i primjerenih kazni'', zaključila je Valjan.