Prvi kralj čije je vladanje obuhvaćalo njemačko govorno područje

Na današnji dan prije 1.150 godina, 28. kolovoza 876. umro je Ludvig Njemački, prvi vladar čije je područje vladanja otprilike obuhvaćalo današnji njemački prostor.

Ludvig je bio unuk znamenitog cara Karla Velikog, a u posjed njemačkih područja došao je podjelom naslijeđa među Karlovim potomcima. Naime, golemo carstvo Karla Velikog naslijedio je, doduše, jedan sin – Ludvig Pobožni – ali se već u sljedećoj generaciji karolinška država raspala na tri dijela. Spomenuti Ludvig Njemački dobio je istočni dio države.

Otac mu je prilikom prve podjele države godine 817. dao kao potkraljevstvo Bavarsku i zemlje koje su s njom graničile na istoku. Ludvig je od 825. vladao tim zemljama gotovo kao samostalan vladar i sam se prozvao kraljem Bavaraca.

Nesloga među braćom

Kada se caru Ludvigu iz njegovog drugog braka rodio najmlađi sin Karlo i on zato iznova podijelio državu oduzevši neka područja svojim starijim sinova, to je prouzročilo sukob Ludvigove braće Lotara i Pipina s ocem u koji se Ludvig ispočetka nije miješao. Međutim godine 833. Ludvig se pridružio braći u pobuni protiv oca.

Svrgnuvši oca trojica braće međusobno su podijelili državu. Već sljedeće godine Ludvig je, nezadovoljan zbog vrlo lošeg postupanja Lotareva prema ocu, otpao od braće i vratio oca na vlast.

Kada je 839. Pipin umro, Ludvig Pobožni iznova je podijelio državu zaobišavši pritom Ludviga, zbog čega se on 840. pobunio protiv oca, ali je ovaj 20. lipnja iste godine iznenada umro. Najstariji sin Lotar sada je cijelu državu svojatao za sebe zbog čega je izbio građanski rat među braćom.

 Verdunski mirovni ugovor

Lotaru su braća nekoliko puta nanijela poraz, pa je bio prisiljen 843. sklopiti Verdunski ugovor godine 843. kojim je Franačka definitivno podijeljena. Ludvig je pritom dobio istočne dijelove države i još k tome Mainz, Speyer i Worms.

Mirom u Verdunu pripala su mu područja smještena najvećim dijelom istočno od Rajne te sjeverno od Alpa. Ipak, na krajnjem jugoistoku država Ludviga Njemačkog protezala se na većem dijelu današnjih država Austrije i Slovenije. Dopirala je sve do tadašnje hrvatske države iz razdoblja narodnih vladara.

Spomenuta podjela karolinške države iz Verduna pokazala se samo privremenom. Primjerice, podjelom iz Meersena 870. godine proširio je Ludvig Njemački svoju vlast i na znatan dio preostalih njemačkih područja sa zapadne strane Rajne.

Time je njegova država obuhvatila gotovo sva područja koja danas obuhvaća Savezna Republika Njemačka (doduše, Ludvigova istočna područja predstavljala su granično i prijelazno područje prema slavenskim prostorima na istoku).

Vladao područjem germanskih jezika

Osim toga, Ludvig Njemački zavladao je i nad većim dijelom područja današnje Nizozemske i Švicarske, tako da je njegova država najvećim dijelom obuhvatila područje kontinentalne Europe na kojem se danas govore germanski jezici (ne računajući skandinavske zemlje, dakako).

Ludvig se pokazao uspješnim i sposobnim vladarom. Uspio je državu održati na okupu i ona je tako, unatoč nekim kasnijim diobama, postala jezgra iz koje je nastala današnja Njemačka.

Ludvig je sa svojom suprugom Emom imao tri sina: Karlomana, Ludviga Mlađeg i Karla. Među njima je još 865. podijelio državu tako da je Karloman dobio Bavarsku, Ludvig Frankoniju i Sasku, a Karlo Alemaniju.

Ludvig je preminuo u Frankfurtu na Majni (taj je grad dobio naziv po Francima, kao i franačka država te današnja Francuska).

Budući da je bio prvi kralj Istočne Franačke iz koje je nastala Njemačka, njemačka historiografija 19. stoljeća dodala mu je pridjevak Njemački s kojim je ušao u povijesne knjige i udžbenike.