Svijet će dobiti novu državu?

Bougainville je napravio jedan od najvažnijih koraka prema mogućoj neovisnosti od Papue Nove Gvineje nakon što je nacionalni parlament u četvrtak počeo razmatrati rezultate referenduma iz 2019. godine, na kojem je čak 97,7 posto birača podržalo odcjepljenje.

Riječ je o autonomnoj regiji s oko 370.000 stanovnika, sastavljenoj od glavnog otoka Bougainvillea, otoka Buka te niza manjih otoka. Iako je referendum održan prije gotovo sedam godina, njegov rezultat nije bio pravno obvezujući pa konačnu odluku o političkom statusu regije mora donijeti parlament Papue Nove Gvineje.

Premijer Papue Nove Gvineje James Marape ocijenio je aktualni trenutak jednim od najvažnijih u povijesti države te pozvao zastupnike da odluci pristupe odgovorno i u skladu s ustavnim postupkom. Rezultat referenduma službeno je pred parlament trebao biti iznesen 27. kolovoza, dok datum konačnog glasovanja još nije određen.

Gotovo jednoglasno za odcjepljenje

Na referendumu održanom krajem 2019. birači su mogli birati između veće autonomije unutar Papue Nove Gvineje i pune neovisnosti. Za odcjepljenje je glasovalo 97,7 posto birača, što je Bougainvilleu dalo iznimno snažan politički mandat za nastavak procesa.

Ipak, ustavni okvir Papue Nove Gvineje predviđa da nacionalni parlament donosi konačnu odluku o ishodu referenduma. Upravo zbog toga nakon glasovanja su uslijedile godine pregovora između nacionalne vlade u Port Moresbyju i Autonomne Vlade Bougainvillea.

Dvije strane početkom kolovoza postigle su novi dogovor kojim su odobreni zajedničko izvješće o konzultacijama i okvir za nastavak procesa, a rezultat referenduma konačno je upućen parlamentu.

Vodstvo Bougainvillea kao cilj navodi završetak prijelaznog razdoblja i ostvarivanje pune suverenosti do 2030. godine, ali za takav scenarij još je potrebno postići dogovor s Papuom Novom Gvinejom.

Rudnik koji je pomogao izazvati rat

Zahtjev za neovisnošću Bougainvillea ima mnogo dublje korijene od referenduma iz 2019. godine.

Jedan od ključnih razloga desetljeća nezadovoljstva bio je rudnik bakra i zlata Panguna. Lokalno stanovništvo godinama je smatralo da nema dovoljno koristi od golemih prihoda koje je rudnik donosio Papui Novoj Gvineji, dok je istodobno snosilo posljedice onečišćenja i gubitka zemljišta.

Spor oko rudnika krajem 1980-ih prerastao je u oružanu pobunu i građanski rat između separatista Bougainvillea i snaga Papue Nove Gvineje.

Panguna je zatvorena 1989. godine, a sukob koji je uslijedio trajao je gotovo desetljeće. Procjenjuje se da su rat, blokada i nestašica hrane i lijekova odnijeli tisuće života.

Mirovni proces konačno je doveo do potpisivanja Bougainville Peace Agreementa 2001. godine. Sporazumom je predviđena široka autonomija, razoružavanje te referendum na kojem je stanovništvo trebalo odlučiti želi li ostati u sastavu Papue Nove Gvineje ili krenuti prema neovisnosti. Upravo je taj sporazum temelj današnjeg parlamentarnog procesa.

Može li Bougainville sam financirati državu

Jedno od najvećih pitanja ostaje gospodarska održivost moguće nove države.

Premijer Marape ranije je upozoravao da Bougainville mora biti sposoban financirati znatan dio vlastitog proračuna želi li neovisnost biti dugoročno održiva. Bougainville i dalje u velikoj mjeri ovisi o financiranju središnje vlade Papue Nove Gvineje.

Zbog toga se posljednjih godina ponovno raspravlja o mogućem otvaranju Pangune. Paradoks je u tome što bi rudnik koji je bio jedan od glavnih uzroka krvavog sukoba sada mogao postati jedan od ključnih izvora prihoda buduće neovisne države.

Dogovor nacionalne i autonomne vlade iz kolovoza predviđa i prijenos većeg dijela prihoda ostvarenih na Bougainvilleu od rudarstva, ribarstva, šumarstva, zemljišta i drugih poreza na autonomnu vladu do kraja 2026. godine.

Nova država još nije izvjesna

Početak parlamentarne rasprave zato predstavlja povijesni trenutak, ali ne i konačnu odluku o odcjepljenju.

Parlament Papue Nove Gvineje tek treba odlučiti hoće li potvrditi politički izbor izražen na referendumu. Čak i u slučaju pozitivne odluke, slijedili bi pregovori o prijenosu ovlasti, državnoj imovini, financijama, državljanstvu, granicama, obrani i međunarodnom priznanju.

Ako proces završi punom neovisnošću, Bougainville bi postao jedna od najmlađih država svijeta i prva nova međunarodno priznata država nakon Južnog Sudana, koji je neovisnost stekao 2011. godine.