Povećan uvoz hrane za kućne ljubimce

Da sve veći broj vlasnika kućnih ljubimaca u BiH odlučuje da svoje mezimce počasti kupovnom hranom, najbolje potvrđuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, prema kojima je u 2020. godini uvezeno više od 167 tona preparata koji se koriste za prehranu životinja u vrijednosti od 132.488.519 KM, pišu Nezavisne novine.

Pročitajte još

Poljoprivrednici na mukama: Nema kupaca, a ubija ih i uvozna roba

Te se količine, pa tako i njihove vrijednosti svake godine znatno povećavaju. Primjera radi, godinu dana ranije uvezeno je 165 tona hrane za kućne ljubimce u vrijednosti preko 129 milijuna KM.

Prema ovim podacima, ni pandemija nije utjecala na smanjenje uvoza hrane za kućne ljubimce, već naprotiv - u porastu je.

"Prošle godine BiH je uvezla 580.249 kilograma hrane više nego godinu dana ranije", kazali su iz UIO BiH.

Što se tiče uvoza, Bosna i Hercegovina najviše hrane za kućne ljubimce već godinama uvozi iz Srbije, zatim Hrvatske, Italije i Mađarske.

"Izvoz je u prošloj godini iznosio 4.355.458 KM ", potvrdili su za "Nezavisne" iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Kada je u pitanju izvoz, poslije Hrvatske najviše hrane za životinje izvezemo u Srbiju, zatim u Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.

Iz pet centara širom BiH kažu da se iz godine i godinu poveća broj građana koji imaju kućne ljubimce i koji sve više posjećuje ove radnje u potrazi za hranom.

"U ponudi imamo širok dijapazon hrane za kućne ljubimce i u ovoj cijeloj pandemiji nije nam opadao obojam posla. Kupci dolaze, važno im je da njihovi kućni ljubimci ne gladuju. Kupuje se hrana za pse, mačke, papagaje...", kazali su iz jednog pet centra u Banja Luci.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da količinski uvoz hrane za životinje nije toliko drastično povećan, ali smatra da se treba ulagati u domaću proizvodnju i u ovom sektoru.

"Nažalost, najveći dio ovih proizvoda se uvozi umjesto da se proizvodi u Bosni i Hercegovini, što naše tržište čini osjetljivim i ovisnim o kretanjima cijena stranih proizvođača. Ulaganjem u vlastitu proizvodnju mogli bismo umanjiti uvoz i odliv novca, uz istovremeno smanjenje troškova i cijena na domaćem tržištu", kazao je Gavran za "Nezavisne".

S.M., vlasnica maltezera, je kazala da svog psa gotovo isključivo hrani kupovnom psećom hranom.

"Svome psu svaki mjesec kupujem vreće hrane, ponekad pored velikih vreća sa granulama svog ljubimca počastim i poslasticama u vidu keksića i stiksova", kazala je vlasnica, za šta, kako ističe, odvaja određenu sumu novca.

Dodala je da psa ne hrani ostacima hrane za ukućane, jer pas nerijetko nakon toga odbija da jede pseću hranu.

"Ljubimca je lako navići na našu hranu, ali onda nastaje veliki problem, jer zna po cijeli dan odbijati svoju hranu, očekujući da dobije ostatke našeg ručka", navela je ona.

Istaknula je da, iako zna da ljudi u našoj sredini često ne shvataju zašto psa ne hrani ostacima svoje hrane, smatra da je za zdravlje ljubimca najbolja ishrana koja je pravljena baš za životinje.