Pčelarstvo se nalazi pred napadom novog patogena koji dolazi s istoka

Jedan od skupova iz projekta oblasti veterinarstva, realiziran uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), okupio je u Zenici desetine pčelara iz cijelog kantona, od kojih pojedini imaju i više od 300 košnica, kao i veterane u ovoj oblasti, koji se poslom bave više od trideset godina.

Novi izazovi pred pčelarima

Na temu vitalnosti medonosnih pčela, biotehnologije i izazova održivosti proizvodnje u 2025. godini, govorila je Violeta Santrač, stručnjakinja s Veterinarskog instituta “Vaso Butozan“ iz Banja Luke. Ona je govorila i o novim nametnicima pčelinjih zajednica, te rizicima i izazovima s kojima se ove zajednice susreću.

''Bitna je mogućnost razumijevanja momenta u kojem se pčelarstvo događa u onome što jesu pčelarske prakse, državne politike, nacionalne prilike, uvjeti sredine, ekologija, zdrava hrana i zdrava promišljanja. Pčelarstvo se opet nalazi pred novim napadom novog patogena koji također dolazi s istoka, jedne posebne parazitske grinje koja nije varola nego se zove tropilela i činjenica je da pčelari s tim treba da budu preventivno upoznati, da da su u stanju da imaju validne informacije, da se da signal i zakonodavcima i onim koji se bave u veterinarskom servisu i agronomskom servisu, da treba da se prave pripremni kontrolni planovi za suzbijanje jednog momenta kada ta dva ili tri nametnika uđu praktično na teritorij BiH'', istaknula je Santrač.

Pročitajte još

VIDEO | Mostarski pčelari upozoravaju: Ne ukloni li se šećer s mjesta nesreće uginut će nam milijuni pčela

Poseban osvrt je dat na moderne biotehnološke procedure koje se u pčelarstvu ne uzimaju sasvim ozbiljno, ali direktno utječu na pčelarske prinose, prije svega na očuvanje kulture, poštovanja okoliša, zaštitu životne sredine u kojoj se dešava taj pčelarski servis, ali i poznavanje odnosa prema izazovima novih genetskih organizama, kako u biljnom, tako i u životinjskom svijetu, te na intervencionističke tehnologije koje se odnose na izmjenu genoma medonosne pčele i praktičnu izmjenu genoma biljaka koje će biti navodno prilagođene uvjetima budućih klimatskih izazova.

''Činjenica je da se klima možda u nekakvom kratkom ljudskom periodu mijenja, pčelarstvo je postalo vrlo neodrživo, jedna grana u kojoj se dosta investira, iz koje se više tako mnogo ne dobije i kad se dobije onda ti proizvodi koji se dobiju obično nisu dovoljnog kvaliteta da bi ih nazvali med, jer postoji samo kvalifikacija med, ne postoji ni prirodan i neprirodan med je samo jedna jedina kvaliteta, jer pričati o vosku, propolisu, matičnoj mliječi, ishrani insektima i tako dalje'', dodala je Santrač.

Pčelari iz ZDK su dobili jedan širi uvid u ono što je sadašnjost s naglaskom na mogućnosti nekakvih budućih promišljanja u smislu planiranja njihovih praksi, a ljudi koji se bave kreiranjem poljoprivrednih politika signal da se u pčelarstvu mnogo, u svijetu radi, pogotovo mnogo u Europi, te da je potrebno vidjeti gdje se nalazimo i vidjeti koje su zapravo dobre prakse za pomoć ovoj poljoprivrednoj grani.

Primjeri dobre prakse u BiH

Lejla Biber s Katedre za tehnologiju prehrambenih proizvoda animalnog porijekla Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sarajevo govorila je o suvremene pristupima autentičnosti, deklariranju i brendiranju pčelinjih proizvoda.

''Govorili smo o suvremenim trendovima u pčelarstvu i digitalizaciji, to je još uvijek ono nepoznanica kako i za pčelare, tako i za javnost. Kod nas nažalost pčelarstvo je još uvijek zasnovano na tradicionalnim osnovama, ne razgovara se toliko često niti se koristi u pčelarstvu, ali moramo krenuti u korak ka EU, ka osuvremenjivanju pčelarstva i naravno da težimo povećanoj proizvodnji  pčelinjih proizvoda'', istaknula je Biber.

Ona je naglasila da se svake godine svi žale na prinose, iako suvremenim pristupom mogu pomoći kako pčelama tako i sebi da imaju veće prinose.

''Danas smo predstavili i dobre primjere koji su urađeni u BiH,  projekti koji su završeni u dvije općine, općine Tešanj i Milići, gdje smo proveli digitalizaciju kako registra pčelara i pčelinjaka, tako i pčelinjih paša. Sada je to dostupno i pčelarskim udruženjima i općinskim službama i naravno bit će dalje proslijeđeno i ka ministarstvu. Pomoći će dosta njima, pomoći će ljudima koji rade u općinskim službama. Naravno mi ćemo nastaviti dalje raditi to, imamo dvije naredne općine, Livno i Berković, gdje dalje provodimo taj postupak digitalizacije'', dodala je Biber.