Opet bjesnilo u BiH

Nacionalna referentna laboratorija za bjesnilo Bosne i Hercegovine je krajem prošlog mjeseca dijagnosticirala bjesnilo kod leša lovačkog psa s područja općine Srebrenica.

Profesorica Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Lejla Velić kazala je za Fenu da je bjesnilo izuzetno opasano, jer je neizlječivo i fatalno, a za tu zarazu se zna već 4.000 godina.

Istaknula je, međutim, da su ljudi kroz sve te godine uspjeli razviti uspješne mjere prevencije koje uključuju edukaciju stanovništva, vakcinaciju svih pasa i lisica, testiranje izlovljenih divljih životinja te njihovo obvezno testiranje na prisustvo virusa bjesnila.

Velić je pojasnila da je kod zaraženog psa razvijena klinička forma tzv. furiozna forma, što je olakšalo veterinarima na terenu da posumnjaju na bjesnilo te da dostave uzorak u laboratoriju. Pored furioznog oblika, vrlo često se javlja i 'tiho bjesnilo' gdje životinje ne razvijaju kliničke znakove, što znači da predstavljaju veliku opasnost u otkrivanju bjesnila.

Napominjući da takve životinje mogu da izlučuju virus u vanjsku sredinu prije pojave kliničkih simptoma, profesorica Velić ističe da osobe koje su u kontaktu sa zaraženim psom mogu biti inficirane.

Profesorica Velić je kazala da je, kada je riječ o prostoru Europe, najznačajnija forma silvatičnog bjesnila ona koja potiče iz crvene lisice.

''Kada je lisica bijesna, gubi strah i na takav način dolazi u kontakt sa psima i oni najčešće inficiraju ljude'' - kazala je Velić.

Podsjetila je da je zadnji slučaj bjesnila utvrđen 2014. godine, također kod psa te da je ekstenzivnim vakcinalnim kampanjama silvatično bjesnilo držano pod kontrolom sve do 2018. godine, kada je izvršena zadnja distribucija vakcina.

S obzirom da je u pitanju lovački pas, profesorica Velić pretpostavlja da je došao u kontakt s bijesnom lisicom te su nadležni u Republici Srpskoj izdali niz mjera kojima će pokušati pronaći pozitivnu lisicu pojačanim izlovljavanjem na tom području.

Njena preporuka je i da Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u graničnom dijelu sa općinom Srebrenica narede iste ili slične mjere kako bi se pronašao pravi izvor bjesnila.

Na važnost ovog izuzetno opakog, fatalnog oboljenja ukazuju i podaci WHO prema kojima godišnje u svijetu od bjesnila umire 59.000 ljudi, od čega 40 posto djeca mlađa od 15 godina.

Bjesnilo je opasna bolest koju uzrokuje virus, a mogu oboljeti svi sisari. Rakuni, tvorovi, lisice, šišmiši, psi i mačke, kao i stoka i ljudi najčešće obolijevaju od bjesnila. Životinje koje nisu sisari, poput ptica, zmija i riba, ne mogu dobiti bjesnilo.

Životinja se zarazi tim virusom putem pljuvačke, najčešće tijekom ujeda životinje.