Stanje prava djece u BiH nije zadovoljavajuće

Sastanak stručnih skupina i članova Vijeća za djecu Bosne i Hercegovine, tijekom kojega je pripremljen Izvještaj o provođenju Akcijskog plana za djecu Bosne i Hercegovine 2015. – 2018. godine, održan je u četvrtak i petak u Mostaru.

U Akcijski plan uvrštene su mjere koja se odnosi na donošenje "Smjernica za procjenu i utvrđivanje najboljeg interesa djeteta", dokument koji će poslužiti profesionalcima koji rade s djecom i za djecu, ali i predstavnicima civilnog društva da na jednak i nediskriminirajući način osiguraju da se načelo najboljeg interesa djeteta na odgovarajući način ugradi i dosljedno primjenjuje u praksi u svakoj oblasti i u svim zakonodavnim, upravnim i sudskim postupcima te u svim politikama, programima i projektima koji se odnose na djecu i imaju utjecaj na djecu, a posebno onu lišenu obiteljskog okruženja.

Snažniji glas za djecu

Predstavnica mreže "Snažniji glas za djecu" Berina Ceribašić kazala je kako je u Akcijski plan uvršten skup mjera koje se baziraju na preporukama Komiteta UN-a za prava djeteta.

Po njezinim riječima, u taj je plan pretočeno sve ono što je 2012. godine Odbor dao kao preporuku BiH o tome što treba uraditi da bi se poboljšalo stanje djece.

Ceribašić je, također, istaknula kako je analizom zaključeno da je 50 mjera, koje su bile zacrtane, ispunjeno, no isto tako, uočen je manjak sistemskog i institucionalnog rada.

Kada je u pitanju stanje prava djece u BiH, konstatirala je kako ono nije zadovoljavajuće, ali da se nada da će naredni saziv Vijeća za djecu BiH učiniti sve da se stanje poboljša.

Ceribašić je kazala kako se niti za jednu oblast ne može reći da je u potpunosti zadovoljena, istaknuvši kako su, ipak, najranjivije kategorije u najtežem položaju, kao i djeca koja su socijalno ugrožena.

Dobar posao NVO-a

Pohvalila je nevladine organizacije koje su, po njezinom mišljenju, realizirale jako puno mjera koje su bile planirane u Akcijskom planu.

Po njezinim riječima, za razliku od vladinih institucija koje se više bave teoretskim pristupom i kreiranjem zakona i mjera, nevladine organizacije rade jako puno na terenu, direktno s djecom i obiteljima.

''Mi u mreži imamo 20 nevladinih organizacija iz cijele BiH, tako da radimo s tzv. općom populacijom djece, ali isto tako i s najranjivijim kategorijama djece. Pored toga, radimo na prevenciji i promoviramo glas djece. Naše je iskustvo pokazalo da djeca mogu učiniti jako puno i dati svoj doprinos, ali im se ne pruža prilika'', zaključila je Ceribašić.

Sastanak u Mostaru jedna je u nizu aktivnosti koje se u ovom mjesecu realiziraju u povodu obilježavanja 20. studenoga, Međunarodnog dana djeteta, a prisustvovali su mu članovi akademske zajednice te predstavnici vladinog i nevladinog sektora, kao i stručnih skupina koje su sudjelovale u izradi "Smjernica za procjenu i utvrđivanje najboljeg interesa djeteta", među kojima su i predstavnici UNICEF-a u Bosni i Hercegovini.