Odbjegli lav u Budvi ukazuje na problem krijumčarenja životinja

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF zabrinuta je zbog vijesti o odbjeglom mladuncu lava koji posljednjih nekoliko dana luta šumama Crne Gore. Lav je navodno u privatnom vlasništvu stranog državljanina smještenog u Budvi, ali ne postoje podaci o njegovom uvozu, što ukazuje na to da je u zemlju najvjerojatnije ušao nezakonitim putem.

Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore objavila je javni natječaj za volontere koji će danas sudjelovati u potrazi za mladim lavom.

U WWF-u ističu da lavovi nisu kućni ljubimci, a pri zatočeništvu lavova u opravdanim i zakonitim slučajevima potrebno je zadovoljiti brojne uvjete za njihovo držanje u nastambama što sličnijim njihovom prirodnom okolišu. Osim etičkih dvojbi, puno rašireniji problem čini nezakonita trgovina divljim životinjama, jedno od najunosnijih kriminalnih djela koje, prema podacima Europola, godišnje generira preko 4,4 milijarde eura na svjetskoj razini. Krijumčarenje divljih vrsta ima katastrofalne posljedice za bioraznolikost i mnoge vrste dovodi do ruba izumiranja.

Pročitajte još

Potraga za lavom u Budvi

''Iako postoje brojni zakoni kojima se kaznena djela protiv divljih vrsta reguliraju, često u praksi ovakvi slučajevi prođu ispod radara zbog manjka kapaciteta i nedovoljne suradnje institucija. Važno je uspostaviti učinkovitu i trajnu suradnju između nadležnih institucija, povećati broj stručnjaka koji će se baviti isključivo ovom vrstom kaznenih djela, ali i educirati javnost o njihovoj ozbiljnosti i štetnosti. Dužnost svih nas je prijavljivati kaznena djela protiv okoliša, uključujući krijumčarenje, krivolov i trovanje životinja, koji su često međusobno povezani'', kaže Snježana Malić-Limari iz WWF Adrije.

Europske zemlje su vrlo često ciljna tržišta i područja tranzita velikih mački poput lava i tigra. Osim što se uvoze mladunci ili mrtvi lavovi kao trofeji, europske zemlje su tranzitni putevi za prijenos lavljih kosti, zubi ili kandži iz Afrike u Aziju, gdje se koriste u alternativnoj medicini i kao nakit. Iako uvijek ne dođu pred oči javnosti, takvi slučajevi nisu rijetki, a nezakonita trgovina najčešće uključuje i bjelokost, rogove nosoroga, vodozemce poput kornjača i ptice.

Shvaćajući raširenost ovakvih zločina u Europi, WWF Adria u regiji provodi projekt ''Uspješan progon kaznenih djela protiv divljih vrsta u Europi'' (LIFE SWiPE), kojim nastoji obeshrabriti zločine nad zaštićenim divljim životinjama i smanjiti nezakonite radnje kroz uspostavljanje uspješne suradnje između relevantnih institucija i podizanje svijesti javnosti o važnosti i raširenosti zločina protiv divljih vrsta.

''Slučajevi poput ovoga jasno potvrđuju da su zločini protiv divljih vrsta ozbiljan problem i u našoj regiji. Rad WWF-a usmjeren je na očuvanje prirode i divljih vrsta, ali je neophodno uključiti i javnost i institucije da bismo ugroženim životinjama poput ove velike mačke osigurali budućnost. Ovaj lavić nas sve upozorava da moramo hitno djelovati jer su sustavna rješenja dugotrajan proces, a ugrožene vrste nemaju puno vremena'', priopćili su iz WWF-a.