Razgovor sa stogodišnjakom | Nikola Mandić : ''Danas se diše slobodno''

''Onda je bilo puko siromaštvo u svakom pogledu, bila je jedna ratna portna oskudica, i ja držim da je danas kako god nekome ne odgovora, ipak se diše slobodno, razgovara se slobodno, svoja vjerska pripadnost nikome se ne brani može je mirno ispoljavati. Za moje shvaćanje vrijeme danas je sasvim drugačije, daleko bolje nego o ovome u komunističko doba'', rekao je za Bljesak.info Nikola Mandić, koji je prošli tjedan proslavio svoj stoti rođendan.

Živio je u pet režima uključujući i današnji, a kroz život se kaže branio vjerom i marljivošću. Rođen je 1923. u Kruševu od oca Ivana i majke Kate, rođene Rozić, koja je umrla dok je još bio mali. Živi u Mostaru od 1950. godine. Dva puta se ženio, ima troje djece, osmero unučadi i sedamnaestero praunučadi.

Danas mu je kaže žao što se u ovom vremenu zanemaruje temeljna djelatnost poljoprivreda i stočarstvo, a sve se 'zgrnulo' u Mostar u grad u kojem se natrpalo svega i svačega. 

Stogodišnji život općenito teško je prepričati i 'skratiti' u videu, posebice kada ta osoba, poput Nikole ima burnu i životopisnu prošlost.

Gospodin Nikola kaže da ga zdravlje dobro služi, slabiji je na nogama, no ni to ne prepušta godinama i trudi se i 'ostati u formi'. Uz demonstraciju pokojeg čučnja i nekoliko savjeta o prehrani gdje je umjerenost najvažnija, kaže kako ni sam nije očekivao da će doživjeti ove godine. Sluh ga u posljednje vrijeme 'malo zeza', zbog čega smo svi pričali glasnije, no uz to i slabije noge, zdravlje ali i pamćenje ga dobro služe.

U razgovoru za naš portal gospodin Nikola je podijelio svoju bogatu životnu priču.

Preživio Bleiburg

Bio je na Bleiburgu, a pokušao nam je ukratko ispričati taj veliki dio svoje povijesti, njegov bijeg i povratak u Mostar. 

Ekonomist je po struci, a bankar po zanimanju. Radio je u Narodnoj banci u Mostaru. U vrijeme Hrvatskoga proljeća 1971. osnovao je podružnicu Zagrebačke banke u Mostaru i postao njezin prvi direktor. 1978. nije dobio moralno-političku suglasnost od komunističke političke vlasti da može ponovno biti izabran za direktora. Progonjen od vlasti, odlazi u mirovinu s 32 godine radnoga staža. Nakon deset godina u mirovini prihvatio je, po slomu komunističkih vlasti, mjesto direktora podružnice Croatia banke u Mostaru 1990. godine.

Član je Matice hrvatske od 1971., a djelatni je član HDZ-a od njegova osnutka u Mostaru u proljeće 1990. godine. Na listi te stranke izabran je za zastupnika u Skupštinu BiH te u isto vrijeme u Vijeće republika i pokrajina u Saveznoj skupštini u Beogradu 1990. godine.

HDZ

Kakav je HDZ bio, a kakav je danas, po mišljenju ovog, možemo reći i najstarijeg člana stranke, u razgovoru nismo uspjeli precizirati, no Mandić se dotaknuo HDZ-a u susjednoj Hrvatskoj.

''Ja sam bio u HDZ-u kao jedinoj stranicu u početku koju je vodio Tuđman, uspješno srećom. Nije mi baš bilo nikada razumljivo otkud partizanski general u HDZ-u i krsti se na oltaru na Veliki petak. Ali promjene je trebalo shvatiti, ja znam kako sam ja vidio HDZ ja sam i danas u HDZ-u, i smatrao sam da je HDZ bio predvodnik da se Hrvatska oslobodi od komunizma. Bilo je možda malo previše slobode da su primali i one koji ne bi trebali biti, ali bilo je neki stav tko god želi da zaboravi komunističku prošlost i prihvati novo stanje dobro su nam došli. Ja sam to prihvatio ako tako treba, ali ja ne mogu shvatiti da je jedan Manolić - okorjeli komunista za kojeg se zna da je dao ubiti više od tisuću civila Hrvata bivših vojnika, da se nalazio tu, ali nema sada biranja nego prihvatimo sve. To je malo priča duga, i žalosna nekada, ali sve u svemu vi mladi budite sretni da je ipak došlo do odbacivanja komunističke, bezbožničke, tuđinske vlasti'', kazao je Mandić.

Politika loša

Govoreći o današnjoj političkoj situaciji, kazao je kako je jako loša i nepovoljna, te smatra da će međunarodni faktor morati djelovati.

''Politika Bosne i Hercegovine je nepovoljna. Nema potpune ravnopravnosti sva tri naroda. Svatko vodi svoju nacionalnu borbu, ideologiju i politiku te gleda da prigrabi ono što mu ne pripada; bez obzira je li na štetu drugoga. Na kraju mislim da će morati intervencija međunarodnih faktora uvesti reda'', rekao je dodajući da su ovdje tri konstitutivna naroda, Hrvati, Srbi i Bošnjaci kao narodi i ne može netko sebi svojatati ono što mu ne pripada.

''To se vrlo teško u praksi provodi, ali ja mislim da će netko morati iz međunarodne zajednice da stane. Tri su narodna svatko ima svoje, vidite da tu ima raznih opiranja tome, oni koji su brojniji misle 'mi smo brojniji', a i ne pitaju se tko su oni, odakle oni... nitko im to ne tare pod nos'', zaključio je.

Istraživao porijeklo Hrvata i prezimena

Nakon bogate radne povijesti, odlaskom u mirovinu gospodin Nikola u konačnici je po odlasku u mirovinu imao vremena posvetiti se svojoj životnoj ljubavi -  istraživanju podrijetla Hrvata i prezimena.

O tome je napisao sedam knjiga, a materijala ima za barem još deset. U knjigama je oko 2000 prezimena, a ljudi su mu se često javljali u nadi da će pronaći svoje korijene.

Knjige je kaže, lako prodao, što inače autorima predstavlja probleme.

Nikolina supruga Ane je kroz šalu rekla kako su godinama ljetovali gdje su bili arhivi kako bi Nikola mogao skupljati građu. 

Nada se kaže da će netko nastaviti istraživati i dopunjavati ondje gdje je on stao.