Nestalo 237 milijuna vrabaca

Za 40 godina u Europi je nestalo 600 milijuna jedinki divljih ptica od čega 237 milijuna vrabaca pokućara navodi se u novoj studiji o pticama gnjezdaricama u EU, prenosi danas Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Pored vrabaca navodi se da je nestalo 97 milijuna žute pliske, i po 75 milijuna čvoraka i poljskih ševa, prenio je Tanjug.

Nestala svaka šesta ptica

Kako se navodi, među pticama gnjezdaricama u Europskoj uniji za 40 godina nestala je svaka šesta ptica.

U istraživanju znanstvenici koji čine međunarodni tim suradnika iz Britanskog kraljevskog društva za zaštitu ptica (RSPB), BirdLife International i Češkog ornitološkog društva analizirali su podatke za 378 od 455 vrsta ptica koje se gnijezde u zemljama Europske unije.

Autori procjenjuju ukupni pad populacija između 17 i 19 posto, što predstavlja gubitak koji iznosi između 560 i 620 milijuna jedinki ptica.

Navodi se da je u realnosti izgubljeno čak 900 milijuna jedinki, što je umanjeno za povećanje populacija određenih vrsta od oko 340 milijuna jedinki.

Pogođeni politikama

Studija je sastavljena na osnovu podataka iz Europskog popisa običnih ptica, kao i podataka redovnih izvještaja država članica u skladu s Direktivom o pticama EU.

Od 1980. godine izgubljena je polovina ukupne populacije nekada sveprisutni vrabac pokućar, a poljski vrabac izgubio je oko 30 milijuna jedinki.

Kako se navodi obje vrste pogođene su promjenama u politikama koje se tiču poljoprivrede, a broj vrabaca pokućara je opao i u urbanim sredinama.

Najviše ptica nestalo je u poljoprivrednim predjelima odnosno na travnatim staništima.

Ističe se da je veliki dio ovog pada broja ptica bio u Europi 1980-ih i 1990-ih godina, dok je stopa opadanja povoljnija u prethodnom desetljeću, i primjećuje da je to rezultat više donesenih zakona EU o pticama.

Tiho proljeće

Znanstvena suradnica RSPB i glavna autorica studije Fiona Burns rekla je da je studija poziv na buđenje za veoma realnu prijetnju od izumiranja i „Tihog proljeća“.

“Mi u potpunosti podržavamo kreiranje snažnog dogovora koji bi očuvanje stavljao ispred i u središte svih globalnih planova“, istaknula je.

Burns je ocijenila da je potrebna akcija čitavog društva da se zajedno uhvatili u koštac s krizom prirode i klime.

“To znači povećanje obujma i ambicije poljoprivrednih reformi, zaštite vrsta, održivog šumarstva i ribarstva i brzo širenje mreže zaštićenih područja“, rekla je.

Privremena šefica sektora zaštite iz BirdLife Europe Ana Staneva ocijenila je da je izvještaj glasno i jasno pokazao da priroda pali alarm za uzbunu.

“Iako je zaštita ptica koje su već retke ili ugrožene rezultirala nekim uspješnim oporavcima, čini se da to nije dovoljno za održavanje populacija vrsta koje smatramo brojnim“, rekla je.