Nakon 'šetnje' medvjeda ulicama Sarajeva: Ljudi su krivi

Nakon što je u četvrtak u Sarajevu uočen medvjed na Vratniku koji se kretao u pravcu grada, isti dan uočena je i lisica u Olimpijskom selu Mojmilo. Građani javljaju da su tijekom proteklih dana viđali lisice i u naselju Dobroševići, Općina Novi Grad Sarajevo.

Predsjednik Kantonalnog Saveza lovačkih Udruženja Kantona Sarajevo Muris Mujanović, govoreći o razlozima pojavljivanja divljih životinja u gradu, za Fenu je kazao kako se radi o kompleksnom problemu jer ljudi urbanizirajući područja i šireći svoje stanište narušavaju prirodna staništa životinja.

''Samim narušavanjem tog prirodnog okruženja gdje životinje žive, dolazi do miješanja ljudi i životinja koje se najčešće događa nažalost na štetu životinja. To je jedan globalni problem koji je prisutan svuda. A Sarajevo je smješteno u brdsko planinskom području koje je stanište dosta vrsta životinja'' - kazao je za Fenu Mujanović.

On je mišljenja da je ljudski faktor kriv, jer se uzurpiraju prirodna staništa gdje životinje borave, ali i životinje tragaju za hranom.

Pročitajte još

Medvjed na ulicama Sarajeva: Ugrozili smo ih!

''Po prirodnom staništu životinja vozaju se kvadovi. Uglavnom, narušeno im je stanište. Niz je faktora. U većini slučajeva čovjek je kriv, od izleta, vožnje motornim vozilima, kvadovima, koji obično traže neka neistražena divlja područja. Pa se sada dešava da imate 200 kvadova koji ima tisuću i više decibela buke, u staništu gdje žive npr. divlje svinje. U sadašnjem periodu koji je otprilike vrijeme kada divljač rađa mlade, mi narušavamo ravnotežu i mi tjeramo tu divljač. Lisica je životnja koja se hrani npr. sitnim glodavcima i vrlo je važna za ekosustav. Međutim, kao i svako živo biće ona traži sebi olakšice. Puno je teže uloviti jednog miša, nego jednu kokoš koja se nalazi u nekom dvorištu'' - kazao je Mujanović.

On je mišljenja da sva uređena društva izdvajaju puno vremena i sredstava za zaštitu divljači, za nacionalne parkove i zaštićena područja.

''Mi smo jedna od zemalja u Europi koja ima najmanje procentualno zaštićenih područja. Mi našim budućim generacijama bi trebali ostaviti nenarušen ekosustav. Svi moramo biti u službi prirode i životnja. Lovci i lovačka udruženja se prvenstveno bave zaštitom divljači, a tek poslije toga tim sportskim ili ljudskim nagonima koji traju od prapovijesti. Mi moramo urediti sustav u kojem ćemo divljač zaštiti, u kojem ćemo im unijeti dovoljno hrane što dalje od doticaja sa ljudim i bit će puno bolja situacija''- kazao je za Fenu Mujanović.