Lipicaneri ciljaju listu UNESCO-a

"Tradicija uzgajanja konja lipicanera" već sljedeće godine mogla bi se naći na UNESCO-ovoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, što bi pozitivno uticalo na razvoj uzgoja ove rase konja u BiH, ali i na razvoj seoskog turizma.

Naime, UNESCO-u su predate nominacije za upis elementa nematerijalne kulturne baštine "Tradicija uzgajanja konja lipicanera" na reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Kako je u razgovoru za "Nezavisne novine" rekao Miljan Erbez, viši stručni suradnik za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, proces nominacije je trajao duže od dvije godine.

Inicijativa

"Sama inicijativa je došla iz Slovenije, a u nju se uključilo više zemalja, među njima i Hrvatska, Austrija, Mađarska, Slovačka, Rumunija i tako dalje. Mi smo jedna od zemalja koje imaju i državnu i privatne uzgajivačnice lipicanaca", kazao je Erbez.

Naveo je da u RS postoji državna ergela "Vučijak", koja je najveća ergela ove pasmine konja, te da postoji još oko 11 uzgajivača.

Dodao je da je u procesu nominacije održana izložba fotografija ove rase konja u Muzeju RS te da su o tome napravili i publikaciju koja je objavljena 2020. godine.

"Uskoro bi trebalo biti registrirana i prva privatna ergela u RS koja se bavi uzgojem lipicanaca, što govori da to ljudi prihvaćaju, a posebno će ta tradicija dobiti na izražaju ako bude zaštićena u UNESCO-u te bi pomoglo raznim manifestacijama koje se održavaju na selu, koje su ugrožene, jer sve manje ljudi živi na selu", rekao je Erbez.

Dodao je da će, ako se ova tradicija nađe na UNESCO-ovoj listi nematerijalne kulturne baštine, to prije svega biti od velike pomoći privatnim uzgajivačima lipicanera.

"Ovo će pomoći i oživljavanju sela i izvođenju nekih novih elementara za izvor prihoda, kroz turizam, sportske aktivnosti te kroz zaštitu seoskog područja", zaključio je Erbez za "Nezavisne novine".

Vladimir Đukanović, muzejski savjetnik etnolog u Muzeju RS, naveo je da su ponosni što su sudjelovali u prvoj višenacionalnoj nominaciji, jer su u procesu nominacije sudjelovali Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Muzej RS.

"Kada smo radili nominaciju obišli smo ergelu 'Vučijak' te konjičke klubove koji se bave uzgojem lipicanaca. Mislim da će biti pozitivan odgovor od strane UNESCO-a", rekao je Đukanović.

Dva elementa iz RS

Dodao je da RS dosad ima dva elementa upisana na UNESCO-ovu listu nematerijalnog kulturnog nasljedstva, a to su zmijanjski vez i branje trave ive na Ozrenu.

Da li će se ova tradicija naći na UNESCO-ovoj listi znat će se tek naredne godine.

"Zadnji trenutak za slanje nominacije je 31. ožujak, a odluke se donose u studenom, tako da ćemo znati da li je upisano na UNESCO-ovu listu tek za godinu dana", kazao je Đukanović.

Istaknuo je da je izložba fotografija konja lipicanera, nakon što je održana u Banjaluci, otvorena i u Prnjavoru, te da će ovu tradiciju nakon upisa na UNESCO-ovu listu promovisati i van BiH.

Miroslav Milanković, direktor ergele "Vučijak" u Prnjavoru, je u razgovoru za "Nezavisne novine" naveo da su presrećni zbog nominacije, te da ova ergela broji 110 grla ove rase konja.

"Tu su sve kategorije - od ždrebadi, do odraslih grla, muških i ženskih", rekao je Milanković. Istakao je da se, ako se ova tradicija nađe na UNESCO-ovoj listi, stavlja tačka na priče da će se ova ergela ili zatvoriti ili preseliti iz Prnjavora.

Komentirajući izjave Borisa Pašalića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, da Vlada neće dići ruke od ove ergele, ali da je od menadžmenta zatraženo da pokaže više aktivizma, da se pokrene i radi svoj posao, Milanković je rekao da uvijek može bolje, ali da je u posljednjih nekoliko godina dosta toga napravljeno.

Zmijanjski vez

Koliko je ovo značajno, prema riječima Vladimira Đukanovića, dovoljno govore podaci o tome kako je popularizovan zmijanjski vez nakon što se našao na listi UNESCO-a.

"Kada smo pokrenuli nominaciju za zmijanjski vez bila su samo dva udruženja koja su se njim bavila, a danas se zmijanjski vez prodaje u suvenirnicama, često se organizuju radionice, što je omogućilo i otvaranje radnih mjesta, a popularizovan je i u svijetu", objasnio je Đukanović, dodajući da se isto može očekivati i s uzgojem ove rase konja, ako se ova tradicija nađe na UNESCO-ovoj listi.