Ključ preživljavanja leptira mogla bi biti njihova boja

Sposobnost leptira da krilima apsorbiraju ili odbiju sunčevu toplinu moglo bi biti pitanje života i smrti za te hladnokrvne kukce u uvjetima globalnog zatopljavanja, prema britanskom istraživanju objavljenom u četvrtak.

Znanstvenici stoga pozivaju da se u vrtovima, parkovima i farmama stvore sjenovita područja kako bi se te životinje mogle skloniti i ohladiti.

Leptiri nisu toplokrvna bića i ne mogu stvarati i regulirati vlastitu tjelesnu toplinu.

Istraživanje je utvrdilo da hladnokrvne vrste koje se bore da održe tjelesnu temperaturu često ovise o tome mogu li se skloniti od jakog sunčeva svjetla u sjenovitu mikroklimu kako bi preživjele, javlja HINA.

Leptiri imaju najveće izglede patiti zbog klimatskih promjena i gubitaka staništa, kaže voditelj istraživanja Andrew Bladon s odjela za zoologiju sveučilišta Cambridge.

Znanstvenici kažu da su se, s gubitkom i fragmentiranjem staništa, smanjila područja u kojima su se leptiri hladili što je dovelo do gubitka populacije u dvije trećine vrsta leptira u Velikoj Britaniji.

To je pojačano ekstremnim vremenskim promjenama i fluktuacijama temperature što je rezultat klimatskih promjena.

Kako bi mjerili kako se leptiri nose s promjenama temperatura znanstvenici su uhvatili 4000 divljih leptira iz 29 vrsta širom Britanije od travnja do rujna 2009. i potom od svibnja do rujna 2018.

Bilježili su njihovi ponašanje i mjerili im temperaturu minijaturnim toplomjerom.

Studijom je utvrđeno da veći leptiri blijedih boja imaju bolju termoregulaciju zbog toga što mogu bolje krilima pod određenim kutom odbijati sunčevu toplinu ili je usmjeravati prema tijelu kako bi zadržali pravu temepraturu.

Prema njihovim rezultatima te su vrste imale stabilnu populaciju ili je ona bila u porastu u promatranom razdoblju.

No vrste manjih leptira i oni šarenijih krila imaju manje ružičaste izglede posebno oni koje se više oslanjaju na hlad.

Te vrste bilježe veliki pad broja tijekom proteklih 40 godina, prema studiji čiji su rezultati objavljeni u časopisu Journal of Animal Ecology.

Bladon kaže kako krajolici moraju postati raznolikiji kako bi se zaštitio niz vrsta leptira.

"Čak i u vrtovima dijelove travnjaka može se pustiti da narastu i ta će područja osigurati hladnija zasjenjena skrovišta za mnoge vrste leptira", kaže on.

"Također trebamo štititi oblike koji razbijaju monotoniju krajolika poput grmova i šumaraka".

Insekti, među kojima su i leptiri, glavni su oprašivači i 75 posto usjeva ovisi o životinjskom oprašivanju, prema podacima UN-a.