Kineski robot zaronio dublje nego što može američka mornarica

U najmračnijim dubinama Tihog oceana, istočno od otoka Guam, gdje se nalazi najdublja točka na Zemlji – Marijanska brazda – Kina je predstavila tehnološki pothvat koji bi mogao promijeniti pravila igre u podvodnom istraživanju. Riječ je o mini robotu veličine aktovke, razvijenom za djelovanje u uvjetima gdje nijedna američka podmornica ne može doprijeti.

Transformacijski robot, razvijen na Pekinškom sveučilištu Beihang, koristi pametne metalne aktuatora koji pretvaraju ogroman pritisak dubokog mora u pogonsku snagu, omogućujući mu da pliva, klizi i puže kroz 10,7 kilometara duboku Marijansku brazdu.

''Na dubini od 10 kilometara pritisak je jednak težini ledenog brijega na robotu – to je oko 1.000 atmosferskih tlakova'', objasnio je profesor Wen Li, glavni istraživač projekta, u tekstu objavljenom na stranicama sveučilišta 20. ožujka.

Ovo otkriće, predstavljeno u renomiranom znanstvenom časopisu Science Robotics, dodatno ističe rastući tehnološki jaz između Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Dok je Kina samo u 2024. provela 246 dubokomorskih misija – više od svih ostalih zemalja zajedno – američka mornarica još uvijek se oslanja na zastarjele ronilice poput 61 godinu stare Alvin, koja može zaroniti do maksimalno 6.500 metara.

Kineski robot koristi legure s memorijom oblika za mekano djelovanje u ekstremnim dubinama, omogućujući mu ne samo kretanje pod visokim tlakom, već i obavljanje raznih zadataka pomoću robotske ruke. Sustav koristi aktuator u obliku cijevi koji omogućuje pokretljivost i prilagodbu u dubokomorskim uvjetima, čime se otvara mogućnost za novu eru istraživanja oceana.