Kako su 1936. liječnici istraživali život u siromašnim hercegovačkim selima?

Centralni higijenski zavod iz Beograda poslao je 1936. godine znanstvenu ekspediciju u Hercegovinu, a dio njezina rada bio je vezan za Široki Brijeg i siromašna hercegovačka sela.

Ekspediciju je predvodio dr. M. Dragić, a s njim su bili docent B. Maleš, dr. P. Vukasović, dr. A. Petrović, inženjer Maksimović te dvije medicinske sestre pomoćnice.

Život i bolesti

Cilj ekspedicije bio je upoznati način života u siromašnim hercegovačkim selima, istražiti bolesti koje su u to vrijeme najčešće pogađale stanovništvo te proučiti rasne osobine stanovnika toga područja, kako se tada navodilo u izvješćima.

Članovi ekspedicije planirali su, ako to dopuste financijske mogućnosti, podići nekoliko zdravstveno važnih objekata. Uglavnom je bila riječ o čatrnjama i bunarima, kako bi se stanovništvo zaštitilo od nestašice vode tijekom ljeta.

Jedna takva čatrnja trebala se odmah početi graditi kod osnovne škole u selu Mokrom.

Pomoć liječnika

S ekspedicijom su, kao važni informatori, surađivali dr. Dojmi, šef Doma narodnog zdravlja u Mostaru, i dr. J. Grubišić, banovinski liječnik na Širokom Brijegu.

Liječnicima je, kada je riječ o smještaju, ususret izišla Franjevačka klasična gimnazija, kao i Uprava Konvikta vanjskih đaka, ustupivši im potrebne prostorije.

Ekspedicija se na području Širokog Brijega trebala zadržati osam dana.