Kako prepoznati lažne vijesti na internetu? Ova grupa ljudi najviše im vjeruje

Ljudi bi trebali shvatiti da smo svi mi redovito izloženi dezinformacijama i da ćemo svi vjerojatno u nekom trenutku nasjesti na njih, upozoravaju znanstvenici.

Vjerujete li baš svemu što pročitate na internetu ili društvenim mrežama? Odnosno, možete li prepoznati lažne informacije koje se često dijele?

Vjerovali ili ne, ali jedno istraživanje otkrilo je kako postoji generacija korisnika interneta kojoj je prepoznavanje lažnih vijesti ili fake newsa izuzetno teško.

Kako navode istraživači sa Sveučilišta British Columbia i Sveučilišta Cambridge, oni rođeni između 1997. i 2012. godine, popularno zvani Generacija Z, najčešće vjeruju u lažne vijesti.

Studija objavljena u časopisu Personality and Individual Differences obuhvatila je više od 66 tisuća sudionika iz cijelog svijeta. Tijekom istraživanja koristili su Test podložnosti dezinformacijama koji i sami možete isprobati.

Test se sastoji od kombinacije naslova vijesti, među kojima su neki originalni, a neki lažni, a na sudionicima je da odluče koji su koji.

Zanimljivo, upravo su pripadnici Gen Z-a imali najlošije rezultate, ali su i u najvećoj mjeri bili svjesni toga da će imati loše rezultate.

Još uvijek postoji široko rasprostranjeno pogrešno shvaćanje da se digitalni urođenici bolje snalaze u tim okruženjima, rekao je Friedrich Götz, docent psihologije na Sveučilištu BC i viši autor studije.

Studija je pokazala i da će oni koji imaju najkonzervativnije stavove vjerojatnije vjerovati lažnim informacijama, ali i da će na takve lažne informacije prije nasjesti žene nego muškarci.

Bez obzira tko ste, bez obzira na to što mislite da znate, nitko od nas nije imun na dezinformacije, rekao je dr. Götz u objavi za medije, piše Zimo. Ljudi bi trebali shvatiti da smo svi mi redovito izloženi dezinformacijama i da ćemo svi vjerojatno u nekom trenutku nasjesti na njih.

Moj osjećaj je da sve demokracije sada stvarno ne pokušavaju riješiti ovaj problem. Što je još gore, u polariziranom svijetu u kojem živimo, neki akteri, uključujući političare, mogu ga namjerno koristiti kao oružje, zaključio je dr. Götz.