Na današnji dan prije 1.605 godina utemeljena je slavna Venecija, jedan od najpoznatijih i najpopularnijih turističkih gradova svijeta.
Prema legendi točno u podne 25. ožujka 421. godine utemeljena je Venecija. Utemeljenje je obilježeno posvećenjem prve crkve, one sv. Jakova (tal. San Giacomo) na Rialtu. Dakle, područje Rialta smatra se najstarijim u Veneciji. Ime mu dolazi od Rivo Alto (hrv. visoka obala).
Pretpostavlja se da su Veneciju osnovali stanovnici gradova na kopnu (Padove, Akvileje, Trevisa) koji su se na njenim pješčanim sprudovima željeli zaštititi od hordi Germana i Huna koje su prodirale u sjevernu Italiju i pljačkale tamošnje gradove.
Položaj Venecije usred lagune štitio je njene stanovnike od prodora s kopna, jer barbari nisu bili vješti u upravljanju brodovima pomoću kojih bi došli do Venecije.
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Veneto. Zajedno s Padovom čini metropolu Padovu-Veneciju.
Grad Venecija je bio središte Mletačke Republike (mlet. República Vèneta ili República de Venesia), kada je bio poznat i kao "Dominantna" (La Dominante), "Presvijetla" (Serenissima), "Kraljica Jadrana", "Grad vode", "Grad mostova", i "Grad svjetlosti". Često ga, s razlogom, smatraju najljepšim gradom na svijetu.
Grad se nalazi na 117 manjih otoka u močvarnoj venecijanskoj laguni u venecijanskom zaljevu na sjeveru Jadranskog mora. Laguna se prostire uz talijansku obalu između ušća rijeka Po na jugu, i Piave na sjeveru.
U 15. stoljeću bila je Venecija s više od 200 000 stanovnika središte svjetske trgovine i najveći lučki grad na svijetu. U to je vrijeme dosegla svoj vrhunac.
Raskošne građevine koje su podsjećale na orijentalne uzore, postajale su sve raskošnije. Nicale su nove palače, bogato opremljene od umjetnika kao što su bili Tintoretto, Veronese, Tizian i Giorgione. To je grad sa 150 kanala i četiri stotine mostova.
Pad Venecije započeo je kada su Turci osvojili Carigrad. Upravo porazno djelovalo je portugalsko otkriće morskog puta u Indiju. Od sada se, na primjer, mogao dobiti papar iz Lisabona za petinu jeftinije no što mu je bila cijena u Veneciji. Trgovačke su veze opustjele, moć i bogatstvo nestajalo, Venecija se sve više pretvarala u umirući grad.
Tijekom 18. stoljeća Venecija je postala najelegantnijim i najljepšim gradom u Europi koji je značajno utjecao na umjetnost, arhitekturu i književnost.
Nakon više od tisuću godina, Mletačka republika je izgubila svoju neovisnost kada je Napoleon Bonaparte 12. svibnja 1797. godine osvojio Veneciju na početku svoje vladavine. Kako je Napoleon ukinuo zabranu kretanja židova i srušio vrata getoa, oni su ga smatrali svojevrsnim osloboditeljem, iako u francuskoj upravi nisu imali nikakve više slobode nego za vrijeme mletačke republike.
Kada je Napoleon potpisao sporazum u Campo Formio 12. listopada 1797. god. Venecija je postala austrijskom, do sporazuma u Pressburg u 1805. god. kada je postala dijelom Napoleonove Kraljevine Italije, te je nakon Napoleonovog poraza (1814.), postala Austrijskom Kraljevinom Lombardija-Venecija.
Od 1848. do 1849. godine, nakon ustanka, kratko je obnovljena Mletačka Republika pod upravom D. Manina. God. 1866., nakon trećeg talijanskog rata za neovisnost, Venecija je zajedno s pokrajinom Veneto, postala dijelom nove Kraljevine Italije.
Nakon 1797. god., grad je započeo ubrzano propadati, te su mnoge stare palače i građevine napuštene, a jedino je Lido napredovao kao pomodno ljetovalište u 19. stoljeću.
Tijekom Drugog svjetskog rata grad je bio lišen vojnih operacija, osim završne opracije protiv njemačke mornarice 29. travnja 1945. god. prilikom koje su Veneciju oslobodile novozelandske trupe.
U stvarnosti Venecija još i danas izgleda kao u vrijeme svog procvata. U očima mnogih turista pretvorila se nekadašnja Venecija u kameni spomenik koji valja vidjeti.
Više o Veneciji možete pročitati OVDJE
