Hrvati muku muče s agresivnim galebovima: Varaju ih lažnim jajima

Galebovi su sve veća pošast u primorskim gradovima. Više uopće nije neuobičajeno vidjeli kako napadaju ljude želeći im oteti hranu nasred ulice ili trga ili pak za stolom na nekoj terasi.

Nimalo romantično 

Mnogim turistima pogled na galeba s terase nekog kafića ili restorana izgleda romantično, ali sva romantika nestane kada im slete na stol i pojedu kroasan, brancina ili krumpiriće.

I baš zato su još 2011. Porečani odlučili nešto poduzeti. Angažirali su Veterinarsku bolnicu Poreč kako bi po uzoru na Veliku Britaniju smanjili populaciju galebova u urbanoj sredini tako da se u gnijezda stavi plastična jaje, piše Jutarnji.hr. 

Poslije toga akciji su se 2016. pridružili i Rovinj i Novigrad, a Pula 2019. Sada se godišnje zamijeni oko 3500 jaja, a koliko je to gnijezda, doznat ćete podijelite li taj broj s tri. Jer galebovi u prosjeku iznesu od jednog do tri jaja i na njima leže mjesec dana dok se ne izlegu ptići.

Akciju koordinira direktor Veterinarske bolnice Poreč Branko Jurić zajedno sa Zdravim gradom Poreč, a financiraju je Pula, Poreč, Rovinj i Novigrad s najvećim istarskim hotelskim kućama. Jurić kaže da je sada akcija zamjene jaja završila, ali da dalje nadziru područja gdje se galebovi gnijezde u urbanim zonama.

Hrana iz deponija 

"Najveći rezultat akcije vidimo u Poreču jer smo tu već više od 10 godina. Tu se smanjila populacija galebova u gradu za 50 posto, a čak 70 posto u hotelskim i turističkim naseljima. U Rovinju i Novigradu ta se populacija smanjila 25 do 30 posto, a za Pulu je prerano reći jer nam građani tek trebaju javiti pozicije gdje se nalaze gnijezda", kaže Jurić, čija veterinarska stanica jedina u Hrvatskoj obavlja ovaj posao i zasad pokrivaju samo ta četiri istarska grada.

Pročitajte još

Golubovi vam ne prestaju dolaziti na balkon? Evo kako ih se najlakše riješiti

Kaže da su se na početku akcije žalile pojedine zelene udruge, no napominje da imaju sva potrebna dopuštenja nadležnog Ministarstva. S druge strane, ističe da njima nije cilj smanjiti populaciju galebova općenito, nego ih na ovaj način vratiti na njihova prirodna staništa, a to su hridi.

"Zašto galebovi dolaze u gradove? Dolaze zbog hrane. Prije su se hranili na deponijima u Poreču i Rovinju. Otkada su ti deponiji zatvoreni, dolaze u gradove i čekaju na hranu iznad škola, mjesta gdje se prodaje hrana, tržnica. I onda napadaju ljude, djecu, kućne ljubimce. Čak su jednom napali vjevericu i pojeli je nasred grada, iako ona nije u njihovu hranidbenom lancu. Vrlo je neugodan taj napad na ljude, jer vas na kraju krajeva ptica može ozlijediti. Ima posebnu taktiku, jer dolazi s leđa i uplaši ljude koji tada ispuste hranu. Vrlo su pametni i točni znaju kada primjerice djeca izlaze na marendu na dječje igralište ili u dvorište i čekaju ih točno u to vrijeme. Isto tako, hrane se i na uličnim hranilištima za mačke, a o kantama za smeće da ne govorim", ističe dalje.

Bez neprijatelja

Kaže da prirodnog neprijatelja nemaju i da je zato takvih slučajeva bilo sve više. Gnijezde se kada kreće toplije vrijeme, a najčešće gnijezda pletu na ravnim krovovima, a sve više počinju to raditi i na kosima, uz dimnjake.

"I onda sjede mirno na jajima mjesec dana dok se ptići ne izlegu. No, kada se izlegu, počinje šou jer postaju jako glasni i to ljudima smeta. Ne mogu od njih spavati, uništavaju krovove, posebno dok uče ptiće letjeti. A kada im zamijenimo jaja, sjede na njima duže pa vide da se ništa ne događa. Onda odustanu. Neki se znaju vratiti i iduće godine na isto mjesto i ako opet na tom mjestu zamijenimo jaja, shvate da nešto ne valja s tim mjestom i da tu ne mogu stvoriti podmladak pa napuste gnijezdo. Inače, kada ne biste zamijenili jaja, nego ih samo uklonili, galebovi bi ih ponovno snijeli i ništa ne biste napravili", ističe Jurić koji kaže da su u sklopu akcije napravili i analizu izmeta.

"Utvrdili smo da je pun salmonele. Stoga moramo biti svjesni da su galebovi prenositelji i nekih bolesti. Sve se to događa jer se hrane otpacima, a ne ribom. Cilj je vratiti ih na njihova staništa i da se hrane ribom", zaključio je ovaj porečki veterinar.