HNŽ u pandemiji: Obiteljsko nasilje povećano za 80 posto

Tijekom pandemije u Hercegovačko-neretvanskoj županiji nasilje u obitelji povećalo se za oko 80 posto a u većini slučajeva radi se o maltretiranju supružnika, potvrdio je glasnogovornik MUP-a HNŽ Ljudevit Marić.

- Najčešće je riječ o maltretiranju bračnog druga, znači osobe muškog spola prema svojoj supruzi koja kasnije većinom odustane od kaznene prijave - naveo je Marić za Fenu.

Kako je kazao, MUP HNŽ je prije dvije godine pokrenuo i kampanju o tome kako prepoznati nasilje u obitelji i kako ga prijaviti.

- Nastojali smo educirati građane šta je to nasilje u obitelji, da je to kazneno djelo i kako ga i gdje prijaviti. Primijetili smo pomak, ali u doba pandemije, kada je kretanje građana bilo vremenski ograničeno, tada je to nasilje eskaliralo i prema našim analitičkim pokazateljima negdje od 72 do 80 posto se povećalo - naveo je Marić.

Najčešća fizička nasilja

Koordinator Stručnog tima za zaštitu od nasilja i trgovinu ljudima u Centru za socijalni rad Grada Mostara Tomislav Pupić kazao je kako oni u Centru za razliku od njihovih kolega iz MUP-a ne mogu govoriti o ekspanziji nasilja u obitelji jer MUP sigurno ima mnogo više takvih prijava, ali je potvrdio kako su prošle godine imali oko stotinjak prijavljenih slučajeva, što otprilike odgovara prosjeku ranijih godina.

- To ne znači da je došlo do stagnacije nasilja jer mi uvijek baratamo i operiramo s onom sivom brojkom pa računamo da je takvih slučajeva otprilike sedam puta više od broja koji je prijavljen. To nam predstavlja jedan veliki problem jer bi mogli pomoći žrtvama a one se uglavnom ne obraćaju ni policiji ni nama, pa ni nevladinim organizacijama - kazao je Pupić.

Dodaje kako je u najvećem broju riječ o fizičkom nasilju.

- Najčešća su uglavnom fizička nasilja koja su i vidljiva i lako dokaziva i brzo se mogu rješavati i sankcionirati. Međutim, gori su nam ovi problemi psihološkog i seksualnog nasilja. Zbog seksualnog nasilja godišnje dođu jedna ili dvije prijave, iako smo svjesni da toga bude mnogo više - pojašnjava Pupić.

Napominje kako u zadnje vrijeme imaju i prijava vršnjačkog nasilja ali kako se sve to najčešće ne procesuira jer žrtve većinom povlače svoje prijave.

- To je jedan generalni problem, ne samo Centra za socijalni rad i Grada Mostara već i drugih centara u ovom i drugom entitetu jer imamo sigurno 85 do 90 posto osoba koje se koriste onim pravom da ne svjedoče i da ne terete svoje zlostavljače. Naš zakon, takav je kakav je i još nismo došli u fazu da se neko sankcionira po službenoj dužnosti, ali nadamo se da će novi zakon kada dođe predvidjeti i takve stvari - naglasio je.

Pomoć

Govoreći o žrtvama nasilja u obitelji, Pupić kaže kako im Centar za socijalni rad nudi nekoliko vidova pomoći.

-  U kontaktu smo sa sigurnom kućom koja djeluje na području Mostara i ukoliko žrtva nasilja želi da se smjesti u tu kuću, to rješavamo vrlo lako i vrlo brzo. Ako neko želi podnijeti zahtjev za izricanje neke zaštitne mjere, kojih je šest u zakonu, mi im pomažemo da kontaktiraju policiju koja zaprima takve prijave i prosljeđuje nadležnom sudu i tužilaštvu, a uz to radimo i savjetodavni rad - pojašnjava socijalni radnik.

Ističe kako problem predstavlja i to što stručnjaci u Hercegovačko-neretvanskoj županiji još uvijek nisu prošli edukaciju za rad s nasilnicima.

- U drugim kantonima u kojima su stručnjaci edukovani za rad s nasilnicima, prema informacijama koje imamo, u dobroj mjeri su smanjili recidive, znači povratnike - nasilnike. Mi to, nažalost, još nemamo, ali se nadamo da ćemo u 2022. godini proći te edukacije i da ćemo onda moći kvalitetnije odgovoriti toj problematici koja uzima sve više maha, a čini mi se da sistem to ne prati baš u najboljoj mjeri - zaključuje Pupić.