Prije 103 godine rođen je Meša Selimović

Na današnji dan prije 103 godine u Tuzli je rođen čuveni jugoslovenski pisac Mehmed Meša Selimović, koji je svojim djelima obilježio književnost u drugoj polovini 20. stoljeća. Selimović je u rodnoj Tuzli završio osnovnu školu i Gimnaziju, a u Beogradu Filozofski fakultet, Odsjek za srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost.

Radio je kao profesor Građanske škole, 1936. postavljen je za suplenta u Realnoj gimnaziji u Tuzli. Tijekom Drugog svjetskog rata u Tuzli je uhićen zbog suradnje sa Narodnooslobodilačkim pokretom. U Beograd se preselio 1944. godine i tamo je obavljao značajne političke i kulturne funkcije.

Od 1947. godine živio je u Sarajevu i radio kao profesor Više pedagoške škole, docent Filozofskog fakulteta, umjetnički direktor Bosna-filma, direktor Drame Narodnog pozorišta, glavni urednik izdavačkog poduzeća "Svjetlost". Nakon umirovljenja 1971. godine, vratio se u Beograd, gdje je i umro 11. srpnja 1982. godine.

Selimović je obavljao i dužnost predsjednika Saveza književnika Jugoslavije, dobio je počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu, a bio je i redovni član ANUBiH i SANU. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, od kojih su najznačajnije NIN-ova nagrada (1967.), Goranova nagrada (1967.), Njegoševa nagrada (1967.), Dvadesetsedmojulska nagrada SRBiH, nagrada AVNOJ-a, te Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1962.).

Selimovićev književni opus utkan je u sam centar bosanske književnosti, ali, na autorovo insistiranje, te nekim književnim i kulturnim temama, pripada i srpskoj književnosti.

"Potičem iz muslimanske obitelji iz Bosne, a po nacionalnoj pripadnosti sam Srbin. Pripadam srpskoj literaturi, dok književno stvaralaštvo u BiH, kojem također pripadam, smatram samo zavičajnim književnim centrom, a ne posebnom književnošću srpskohrvatskog jezika. Jednako poštujem svoje porijeklo i svoje opredjeljenje, jer sam vezan za sve ono što je odredilo moju ličnost i moj rad. Svaki pokušaj da se to razdvaja, u bilo kakve svrhe, smatrao bih zloupotrebom svog osnovnog prava zagarantovanog Ustavom", napisao je Selimović 1976. godine u pismu Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti.

Njegova djela su: "Uvrijeđeni čovjek", "Prva četa", "Tuđa zemlja", "Noć i jutra", "Tišine", "Magla i mjesečina", "Eseji i ogledi", "Derviš i smrt", "Za i protiv Vuka", "Tvrđava", "Djevojka crvene kose", "Ostrvo", "Sjećanja", "Krug".

Čuveni Selimovićevi citati: "Kad bi Bog kažnjavao za svako učinjeno zlo, ne bi na zemlji ostalo nijedno živo biće"; "Svakome ću priznati pravo da me prevari – osim prijatelju!"; "Razuman se hrani da živi, a lud živi samo da se hrani i goji"; "Kad mi je teško, bježim u samoću; kad mi je još teže, tražim dobre ljude"; "Nezadovoljstvo je kao zvijer: nemoćna kad se rodi, strašna kad ojača"; "Zlo se samo snagom dokazuje, sve ostalo pameću"; "Znanje ljudsko je neznatno, zato pametan čovjek ne živi od onoga što zna", "Boj se ovna, boj se govna, a kad ću živjeti?".