Trešnjeva nedjelja u Počitelju: "Ovdje je vrijeme zatočeno u kamenu"

Udruženje likovnih umjetnika u Bosni i Hercegovini (ULUuBiH) organiziralo je u nedjelju, u prostoru Međunarodne umjetničke kolonije Počitelj, tradicionalnu kulturno-umjetničku manifestaciju "Trešnjeva nedjelja".

Manifestacijom "Trešnjeva nedjelja" nastavljena je višedesetljetna tradicija okupljanja umjetnika, ljubitelja kulture i posjetitelja iz Bosne i Hercegovine, regije i inozemstva.

Izložba "Počiteljska priča"

Program je počeo otvorenjem izložbe "Počiteljska priča", na kojoj su predstavljeni radovi nastali u okviru 61. saziva Međunarodne umjetničke kolonije Počitelj, kao i odabrana djela iz fundusa kolonije.

Predsjednik Udruženja likovnih umjetnika u Bosni i Hercegovini Enis Zaimi istaknuo je kako manifestacija već više od šest desetljeća okuplja ljubitelje umjetnosti te nudi bogat kulturno-umjetnički program.

Pozdravljajući umjetnike, goste, ljubitelje umjetnosti i stanovnike Počitelja, Zaimi je kazao kako se okupljanje održava u gradu koji ne samo kako ugošćuje umjetnost, nego je s vremenom i sam postao veliko umjetničko djelo.

Govoreći o značenju Počitelja za umjetnike, Zaimi je naglasio kako jedinstven spoj osmanske arhitekture i mediteranskog ambijenta predstavlja nepresušan izvor inspiracije.

"Umjetnici već desetljećima nastoje svojim djelima zabilježiti i interpretirati posebnost ovoga povijesnog grada", rekao je.

Dodao je kako su se značaj i izgled Počitelja kroz povijest mijenjali, ali kako se, prema njegovim riječima, najveća pobjeda toga prostora krije u svojevrsnom povijesnom paradoksu.

"Počitelj je svoju vječnost osigurao onoga trenutka kada je izgubio svoju izvornu, uporabnu funkciju", kazao je Zaimi.

Podsjetio je kako je Počitelj stoljećima imao funkciju preživljavanja i obrane, od svoga utemeljenja, koje se povezuje s kraljem Tvrtkom I., preko vremena ugarskog kralja Matije Korvina, pa sve do osmanskog razdoblja. Naglasio je kako je grad imao izrazitu stratešku, administrativnu i vojnu važnost te kako nije građen kako bi bio lijep, nego kako bi štitio i nadzirao dolinu Neretve.

Prema njegovim riječima, nakon 1878. godine i uspostave austrougarske vlasti, Počitelj je izgubio strateški značaj. Vojne postrojbe su otišle, administrativna središta su se pomaknula, a grad je, ostavljen izvan glavnih tokova modernizacije, počeo propadati.

No, upravo je taj gubitak vojne i administrativne funkcije, kako je istaknuo, pridonio očuvanju njegova izvornoga urbanog i arhitektonskog sklopa.

"Zato što ga je napustila vojska, zato što ga je zaobišla industrijska revolucija, grad je ostao sačuvan u gotovo autentičnom obliku, kao spoj mediteranske i orijentalne arhitekture na stjenovitoj litici iznad Neretve", poručio je Zaimi.

Počitelj brani umjetnost i ljepotu

Zaimi je kazao kako je Počitelj, izgubivši svrhu obrane granica, dobio novu svrhu, a to je, kako je rekao, "braniti umjetnost i ljepotu".

Posebno je istaknuo kompleks Kuće Gavrankapetanovića, najveći i najrazvijeniji primjer stambene arhitekture Počitelja, građen u 16. i 17. stoljeću, koji je do sredine prošloga stoljeća bio napušten.

Podsjetio je kako je upravo taj prostor 1964. godine postao Umjetnička kolonija, zahvaljujući ideji arhitekta Džemala Čelića te slikara Hakije Kulenovića i Ive Šeremeta.

"Magija ovoga prostora, njegova posebna svjetlost, osmanska arhitektura i mediteranski krajolik privlačili su umjetnike iz cijeloga svijeta. Počitelj je brzo postao jedna od najpoželjnijih umjetničkih kolonija", kazao je Zaimi.

Dodao je kako su se u Počitelju smjenjivali umjetnici, a iza svakoga od njih ostajalo je umjetničko djelo. Slikarima su se, naveo je, pridružili književnici, filmski djelatnici, kritičari i povjesničari umjetnosti, zbog čega je kolonija s vremenom postala važan kulturni centar.

Počitelj umjetnosti daje bezvremenski okvir

"Umjetnost daje Počitelju suvremeni smisao, a Počitelj umjetnosti daje bezvremenski okvir", poručio je.

Govoreći o posebnosti grada, Zaimi je ocijenio kako se unutar počiteljskih zidina vrijeme na određeni način zaustavlja. Počitelj, kako je rekao, nije samo "muzej na otvorenom", nego prostor u kojem vrijeme stoji zatočeno u kamenu.

Kao jedan od najprepoznatljivijih simbola toga doživljaja izdvojio je počiteljske stepenice.

"Kada zakoračite na počiteljsku liticu, stepenice ne mjere samo vrijeme potrebno za uspon od Donje kapije do Kule. One materijaliziraju sjećanje i nude mogućnost simboličkog kretanja kroz vrijeme", rekao je.

Dodao je kako prošlost u Počitelju nije nešto odvojeno od sadašnjosti, nego njezin sastavni dio.

"Dok stojimo na bilo kojem stepeniku u Počitelju, svjedočimo kako je vrijeme stalo. To je fenomen koji umjetnici ovdje već desetljećima pokušavaju zabilježiti", naglasio je Zaimi.

Član Umjetničkog savjeta Udruženja likovnih umjetnika BiH Damir Šabić istaknuo je kako je cilj manifestacije učiniti Počitelj mjestom češćeg okupljanja umjetnika i ljubitelja umjetnosti, a ne samo tijekom "Trešnjeve nedjelje".

Ocijenio je kako taj prostor ima izniman potencijal te kako ga je potrebno dodatno valorizirati kroz kulturne sadržaje tijekom cijele godine.

Akademski slikar Mirza Smajlović, sudionik prošlogodišnjeg saziva kolonije, kazao je kako Počitelj predstavlja svojevrsni raj za umjetnike zbog jedinstvenog ambijenta i kreativne atmosfere.

Prema njegovim riječima, umjetnici koji dolaze iz drugih zemalja redovito ističu oduševljenje lokalitetom te njegovim umjetničkim i kulturnim potencijalom.

"Likovne kolonije važne su zbog razmjene iskustava, ideja i umjetničkih pristupa među autorima, što pridonosi njihovu profesionalnom i osobnom razvoju", naglasio je.

Dodao je kako je na prošlogodišnjoj koloniji izradio djelo nadahnuto vizurama Počitelja, nastojeći sačuvati dio prepoznatljive atmosfere toga povijesnog mjesta.

U glazbenom dijelu programa nastupili su Klapa Stablina iz Hrvatske, Mona Muratović, Belma Tuzović-Mujkić i Ana Tica.

Zaimi je zahvalio svim sudionicima koji su iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine došli i na volonterskoj osnovi pridonijeli realizaciji manifestacije, kao i gostima te stanovnicima Počitelja.