"Bez zanata nema alata" i "X files" otvoreni u Tomislavgradu

U sklopu duhovno-kulturne manifestacije "Dani sv. Nikole Tavelića", koja se održava od 3. do 12. srpnja, u petak su u Franjevačkome muzeju u Tomislavgradu otvorene dvije izložbe o vučedolskoj kulturi – "Bez zanata nema alata" i "X files – od prapovijesti do tradicije".

Na otvorenju je nazočne pozdravio gvardijan Franjevačkog samostana u Tomislavgradu fra Bože Milić, istaknuvši kako je izložba "prozor u jedan prastari, pradavni i poseban svijet".

Pogled u prapovijesni svijet

"Drago mi je da ćemo moći pogledati u taj svijet i pitati se, a i dobiti neke odgovore od naših gostiju kako su ljudi nekad živjeli, što su nosili, što su jeli, čemu su se nadali, kako su doživljavali jedni druge, svijet oko sebe i zvjezdano nebo", kazao je fra Milić.

Izložbe su u Tomislavgrad stigle iz Muzeja vučedolske kulture kod Vukovara, a povezanost toga muzeja s Tomislavgradom započela je 2019. godine, kada je u Vučedolu predstavljena afrička zbirka Franjevačkog muzeja Tomislavgrad.

Kultura koja je obilježila brončano doba

Ravnateljica Muzeja vučedolske kulture Mirela Hutinec kazala je kako je riječ o najmlađem nacionalnom arheološkom muzeju u Hrvatskoj, smještenom na arheološkom lokalitetu Vučedol, na desnoj obali Dunava, četiri kilometra od središta Vukovara.

"Vučedolski muzej prikazuje jedan svijet trećeg tisućljeća, kulturu koja je nastala na prostoru između Dunava, Drave i Save i proširila se na prostor 13 današnjih europskih zemalja. Donijela nam je najstariji indoeuropski kalendar, serijsku proizvodnju bronce, uvela nas je u brončano doba i zapravo donijela čitav niz izuzetno značajnih tehnoloških postignuća koja ćete danas vidjeti na jednoj od naših izložbi", kazala je Hutinec.

Zanati, alati i svakodnevni život

Autorica izložbe "Bez zanata nema alata" Mirna Šuljug govorila je o širokom spektru zanata i vrhunskoj kvaliteti proizvoda koji su rezultat vještine vučedolskih obrtnika.

"Brojni alati načinjeni iz različitih sirovina svjedoče o potrebama vučedolske kulture za unaprjeđenjem stočarstva, zemljoradnje, lova i ribolova, drvodjelstva, tkanja, izrade obuće i odjeće od kože te lončarstva, a posebno metalurgije", kazala je Šuljug.

Među koštanim oruđem, kako je navela autorica, ističu se motike od rogova koje su imale rupu za dršku, zatim igle, šila, višefunkcionalni koštani alat, strelice, harpun i udice.

Odjeća od prapovijesti do tradicije

Druga izložba, "X files – od prapovijesti do tradicije", prikazuje odjeću vučedolske, ali i badenske kulture.

"Pojedini elementi te odjeće u stručnoj se literaturi interpretiraju kao moguće stražnje resaste pregače ili plisirane suknje. Pregledom baranjskog šokačkog vunenog ruva pronaći ćemo obje spomenute interpretacije stražnje pregače ponjavke u pet podunavskih, a plisirane suknje u pet podravskih sela", kazao je autor izložbe Dario Bošnjak.

Tijekom otvorenja posjetitelji su imali priliku i sami sudjelovati u programu izrađujući vlastite suvenire na malim tkalačkim stanovima, čime je večer dobila edukativnu i interaktivnu dimenziju.