Hrvatska vlada kreće u borbu protiv lažnih vijesti
Hrvatska će se aktivnije uključiti u borbu protiv lažnih vijesti kojima je cilj, iz raznih razloga, zavarati javnost. Među ostalim, predviđa se imenovanje nacionalne kontakt-točke čija je zadaća da o pojavi namjerno plasiranih dezinformacija u realnom vremenu alarmira ostale članice EU kroz sustav brzog uzbunjivanja i zaštićene digitalne platforme koja bi trebala proraditi u ožujku, uoči europskih izbora, piše Večernji list.
Kontakt-točke i sustav brzog uzbunjivanja dio su Akcijskog plana Europske komisije koja se na taj korak odlučila i zbog izbora u svibnju, ali i zbog trenda da upravo lažne vijesti (fake news) i dezinformacije koje se vrlo često povezuju s populističkim pokretima, ruše povjerenje građana u institucije.
''Hrvatska podupire donošenje Akcijskog plana protiv dezinformiranja jer je na ovaj izazov i prijetnju potrebno osigurati koordiniran europski odgovor, posebno u svjetlu europskih izbora, ali i dugoročno'', kažu iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH.
Podaci iz istraživanja za Eurobarometar iz ožujka prošle godine pokazuju da Hrvati primjećuju lažne vijesti više od prosjeka EU. Čak 47 posto ispitanika iz RH kazalo je kako vjeruje da se svakodnevno susreću s lažnim vijestima, a 29 posto smatra da na dezinformacije u javnom prostoru nailaze barem jednom tjedno.
U istraživanju je najlošije ocijenjena vjerodostojnost internetskih medija, dok su na drugom kraju spektra radio, televizija i tisak.
Kad je riječ o izvoru dezinformacija, u EU se prst najčešće upire prema Rusiji. No uz proruske izvore, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker apostrofirao je još jedan izvor dezinformacija. Europskom vijeću je poručio kako u njemu sjede neki premijeri koji pridonose širenju lažnih vijesti, poimenice prozivajući mađarskog premijera Viktora Orbán i njegove izjave o Brexitu i migrantima.
