Europska komisija 25. lipnja 2025. predstavila je nacrt regulative EU Space Act, s ciljem usklađivanja pravila o svemirskim aktivnostima unutar Europske unije. Prijedlog je izazvao snažne reakcije Sjedinjenih Američkih Država i američkih kompanija, koje upozoravaju da bi određene odredbe – posebno definicija ''giga-konstelacije'' s više od 1.000 satelita – mogle nametnuti visoke regulatorne troškove, isključiti američke operatore i usporiti inovacije. Unatoč tome, europski zakonodavni proces se nastavlja, zaprimljeno je više od 120 javnih komentara, a glasanje se očekuje u ljeto 2026.

Ciljevi i sadržaj EU Space Acta

Regulativa je strukturirana oko triju područja: sigurnosti, otpornosti i održivosti svemirskih aktivnosti.

U području sigurnosti predviđa se autorizacija i registracija svemirskih aktivnosti, uključujući neeuropske operatore koji pružaju usluge na tržištu EU-a. U području otpornosti uvode se zahtjevi za kibernetičku sigurnost i kontinuitet poslovanja kritične svemirske infrastrukture.U području održivosti propisuju se procjene i smanjenje utjecaja na okoliš, uključujući generiranje svemirskog otpada.

Regulativa obuhvaća sve operatore koji pružaju svemirske usluge na području EU-a. Prema analizi Komisije, primjena bi počela 1. siječnja 2030., uz dvogodišnje prijelazno razdoblje. Komisija navodi da trenutačna fragmentacija nacionalnih propisa predstavlja prepreku jedinstvenom europskom svemirskom tržištu te očekuje da bi jedinstveni okvir mogao potaknuti privatne operatore, posebno mala i srednja poduzeća.

Američki prigovori i prag ''giga-konstelacije''

Najsporniji element jest definicija ''giga-konstelacije'', postavljena na više od 1.000 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti. Ova kategorija uvodi dodatne sigurnosne i zahtjeve sljedivosti.

SAD smatra da definicija izravno pogađa njegove velike operatore, poput SpaceX-a sa Starlinkom ili Amazonovih planiranih konstelacija. Američko Državno tajništvo u komentarima iz studenoga 2025. upozorilo je da bi predloženi tekst mogao obuhvatiti i obrambene aktivnosti te europske agencije poput ESA-e ili EUMETSAT-a.

Američke primjedbe odnose se na:

Američka Gospodarska komora kritizirala je ''pretjerane troškove usklađivanja'' koji bi mogli usporiti ulaganja i razvoj usluga u Europi.

Izvor fotografije: X / SAD napao EU Space Act: sporni prag giga-konstelacija i visoki troškovi za američke operatore

Izvor fotografije: X / SAD napao EU Space Act: sporni prag giga-konstelacija i visoki troškovi za američke operatore

Trendovi u svjetskom i europskom svemirskom sektoru

Prema Europskoj parlamentarnoj istraživačkoj službi, broj lansiranih satelita povećao se pet puta od 2010., a početkom 2025. u orbiti je bilo više od 8.000 aktivnih satelita. Europska komisija procjenjuje postojanje više od 128 milijuna fragmenata svemirskog otpada.

EU kroz program IRIS² planira 290 satelita u više orbita, s početnim proračunom od oko 10 milijardi eura. Europsko tržište svemirskih usluga procjenjuje se na više od 12 milijardi eura godišnje, a Komisija smatra da jedinstveni regulatorni okvir može povećati konkurentnost europske industrije za oko 15 posto.

Posljedice za američke tvrtke i transatlantske odnose

Za američke operatore nacrt regulative donosi tri ključna izazova:

SAD upozorava da bi pojedine odredbe mogle utjecati na zajedničke programe i transatlantske svemirske projekte. Tijekom EU–SAD svemirskog dijaloga održanog u rujnu vodili su se razgovori o spornim pitanjima.

Za europske tvrtke prednosti su jedinstveno tržište i potpora inovacijama, dok je izazov izbjeći gubitak konkurentnosti u odnosu na globalne rivale.

Regulacija, inovacije i europska autonomija

EU Space Act predstavlja i geopolitički alat kojim Unija želi izgraditi otvorenu stratešku autonomiju u svemirskom sektoru. Cilj je pojednostaviti pravila, ubrzati nove tehnologije, razviti usluge u orbiti i upravljati problemom svemirskog otpada. Međutim, stroga regulacija nosi rizike za brzinu inovacija i dinamiku ulaganja na globalnom tržištu.

Sljedeći koraci

Nacrt regulative COM(2025) 335 službeno je upućen Europskom parlamentu, a glasanje se očekuje u ljeto 2026. Do studenoga 2025. Komisija je zaprimila gotovo 120 javnih komentara. Dansko predsjedništvo Vijeća EU-a radi na revidiranoj verziji teksta, koja bi mogla biti predstavljena do kraja 2025.

Moguća su tri scenarija:

Bez obzira na ishod, EU Space Act bit će jedan od ključnih regulatornih dokumenata u svemirskom sektoru idućeg desetljeća.