Političke stranke u Bosni i Hercegovini počele su licitirati imenima svojih kandidata za glavnog pregovarača s Europskom unijom i to pitanje postalo je povodom novih oštrih sukoba koji bi ponovo mogli odgoditi otvaranje pristupnih pregovora za što su suglasnost dobili još u ožujku 2024. godine, izvijestila je Hina.
Nakon što je Zastupnički dom parlamenta BiH potkraj listopada usvojio zaključak po kojemu će upravo to tijelo imenovati glavnog pregovarača, imena svojih kandidata dostavile su neke stranke koje su dio vladajuće većine, ali i oporba.
Vladajući SDP BiH na toj dužnosti želi vidjeti Lejlu Ramić-Mesihović, profesoricu na privatnom sveučilištu u Sarajevu, Naša stranka (NS) Lejlu Hasanović, također sveučilišnu profesoricu iz Sarajeva, oporbena Srpska demokratska stranka (SDS) predlaže svog bivšeg predsjednika i nekadašnjeg ministra vanjske trgovine Mirka Šarovića, a oporbena Partija demokratskog progresa (PDP) Branka Neškovića, bivšeg veleposlanika.
Niti jedna stranka s hrvatskim predznakom dosada nije predložila svog kandidata, a HDZ BiH odlučno odbija sudjelovati u licitiranju jer je na stajalištu da je imenovanje glavnog pregovarača dio ovlasti koje pripadaju Vijeću ministara BiH.
Pokušaj da se taj proces provede u Zastupničkom domu parlamenta BiH HDZ-ov zastupnik Predrag Kožul označio je opasnim presedanom.
"To bi bilo grubo derogiranje parlamentarne skupštine BiH, jer je ona dvodomna. Ovakav model otvara ‘Pandorinu kutiju’ u kojoj bi Zastupnički dom preuzimao ingerencije cijele parlamentarne skupštine, što je neustavno i vrlo opasno za BiH", ustvrdio je Kožul, prenosi Hina.
Odluku da glavnog pregovarača imenuje Zastupnički dom donijela je većina u tom tijelu koju čini bošnjačko-građanski blok iz vladajuće koalicije uz potporu oporbenih stranaka iz Republike Srpske, a uz protivljenje HDZ-a i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.
Na taj se način potvrdilo kako na državnoj razini u praksi zapravo funkcioniraju dvije koalicije koje donose različite odluke a takvo stanje traje otkako je bošnjačko-građanski blok ranije ove godine SNSD označio neprihvatljivim za bilo kakvo partnerstvo zbog secesionističkih postupaka njenog lidera Dodika.
SNSD ipak inzistira da kao formalni član vladajuće koalicije ima pravo imenovati glavnog pregovarača jer postoji načelni dogovor da to treba biti osoba različite nacionalnosti od čelnih osoba u Vijeću ministara i Ministarstvu vanjskih poslova koje sada predvode Borjana Krišto odnosno Elmedin Konaković.
Kao SNSD-ov kandidat spominje se Ana Trišić Babić, privremena predsjednica Republike Srpske i Dodikova savjetnica. SDP-ov zastupnik u Zastupničkom domu Saša Magazinović tvrdi kako nema ničega spornog u tome da taj dom imenuje glavnog pregovarača.
"Ako netko misli da je tu nešto neustavno treba se obratiti Ustavnom sudu BiH. Što je ustavno a što ne nije na političarima da odlučuju", kazao je aludirajući na primjedbe HDZ-a BiH.
Poremećeni odnosi u vlasti na državnoj razini, navodi Hina, već ranije onemogućili su usvajanje zakona o sudovima i zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) koji su preduvjet da bi Europska komisija odobrila formalni početak pregovaračkog procesa.
U izvještaju Europske komisije o spremnosti država-kandidata za pridruživanje Uniji objavljenom početkom mjeseca to je još jednom istaknuto kao prioritet baš kao i imenovanje glavnog pregovarača. Europska komisija ne želi arbitrirati oko imenovanja pregovarača.
