Fotografija za koju se tvrdi da prikazuje međuzvjezdani objekt 3I/Atlas izazvala je globalnu raspravu nakon što se pojavila na društvenim mrežama. Dana 21. listopada korisnik Twittera pod imenom Dobsonian Power objavio je sliku snimljenu, kako je naveo, solarnim teleskopom prema koordinatama NASA-e zabilježenima dan ranije. Na fotografiji se vidi svijetla struktura s užarenim prednjim štitom okrenutim prema Suncu, tamna jezgra i nejasan konusasti oblak iza nje, a autor je tvrdio da je riječ o ''sirovoj, neobrađenoj slici''.

Nekoliko dana kasnije, uređena verzija iste fotografije pojavila se na Redditu, ali uz sumnje u njezinu vjerodostojnost. Korisnik koji ju je objavio priznao je da ne zna ništa o podrijetlu slike ni o tome je li autentična. Takva nejasnoća potaknula je nagađanja o tome prikazuje li tzv. ''metalna sfera'' stvarni međuzvjezdani objekt ili je riječ o digitalno izmijenjenom uratku.

Unatoč internetskom uzbuđenju, nijedna neovisna znanstvena institucija nije potvrdila vjerodostojnost viralne fotografije. No, kinesko službeno objavljivanje stvarnih snimaka 3I/Atlasa ubrzo nakon toga potvrdilo je da objekt doista postoji – iako nije potvrdilo autentičnost izvornog materijala s društvenih mreža.

Kina objavila prvu potvrđenu sliku međuzvjezdanog objekta 3I/Atlas

Kineska svemirska letjelica Tianwen-1, koja orbitira Marsom, postala je prva u povijesti koja je zabilježila i objavila potvrđenu fotografiju 3I/Atlasa, pretekavši NASA-u i ostale agencije. Kineska nacionalna svemirska agencija (CNSA) potvrdila je da snimka prikazuje svijetlu jezgru okruženu magličastim oblakom prašine i plinova – karakteristike tipične za komet. Time je 3I/Atlas postao tek treći potvrđeni međuzvjezdani objekt ikada otkriven.

Tianwen-1 snimio je objekt s udaljenosti od oko 30 milijuna kilometara pomoću visokoosjetljive kamere izvorno namijenjene za kartiranje površine Marsa. CNSA je naglasila da je cilj bio između 10.000 i 100.000 puta tamniji od marsovskog tla, što je činilo tehnički pothvat izuzetno zahtjevnim. Agencija je istaknula da fotografija jasno pokazuje obilježja kometa, a ne umjetne strukture – čime su opovrgnute glasine o ''metalnom objektu''.

NASA-in teleskop Hubble također je u međuvremenu promatrao 3I/Atlas, zabilježivši suzasti oblak koji se proteže iza ledene jezgre. Prve procjene sugerirale su da bi jezgra mogla imati promjer do 5,6 kilometara, no kasniji izračuni pokazali su da bi mogla biti manja, što objašnjava njezinu slabiju svjetlost i nestabilnu orbitu.

Kako je Tianwen-1 snimio 3I/Atlas

Planiranje opažanja započelo je u rujnu 2025., a znanstvenici su morali prepraviti algoritme za praćenje letjelice kako bi mogli precizno pratiti brzo i nepredvidivo gibanje objekta. Inženjeri su dodatno prilagodili ekspoziciju kamere kako bi uhvatili vrlo slabu točku na nebu iznad Marsa.

Tianwen-1

Tianwen-1

Podaci prikupljeni snimkom bit će korišteni za detaljnu analizu strukture i putanje objekta te za istraživanja o nastanku međuzvjezdanih tijela u drugim planetarnim sustavima. Ovaj pothvat dio je šireg kineskog programa planetarnih istraživanja, u sklopu kojega Tianwen-1 već ima aktivan rover na površini Marsa.

Kina već priprema misiju Tianwen-2, koja bi 2026. trebala donijeti uzorke s jednog bliskog asteroida – korak koji dodatno potvrđuje ambiciju Pekinga da se svrsta uz bok svemirskim velesilama.

Podrijetlo objekta i znanstvena rasprava

3I/Atlas kreće se hiperboličnom orbitom, što potvrđuje da je u Sunčev sustav ušao iz međuzvjezdanog prostora. Prije njega zabilježena su samo dva takva objekta – 1I/‘Oumuamua 2017. i 2I/Borisov 2019. godine. Znanstvenici ističu da su takvi susreti iznimno vrijedni jer pružaju uvid u tvari koje su nastale oko drugih zvijezda.

Pojedini istraživači, među njima i harvardski astrofizičar Avi Loeb, navode da kretanje 3I/Atlasa pokazuje neuobičajene karakteristike koje bi mogle ukazivati na neprirodno podrijetlo. Međutim, vodeći NASA-in stručnjak za male objekte Sunčeva sustava odbacio je takve tvrdnje, naglasivši da se 3I/Atlas ponaša u skladu s poznatom dinamikom kometa.