Onečišćenje zraka sitnim česticama u zemljama Balkana, osobito tijekom zime, najviše je u Europi i u pojedinim razdobljima nadmašuje razine zabilježene u svjetskim megagradovima poput Pekinga, pokazuje novo istraživanje znanstvenika sa Paul Scherrer Institute (PSI) iz Švicarske.
Profesor Andre Prevot s PSI-ja ističe kako su razine lebdećih čestica zimi u balkanskoj regiji često više nego u Kini, dok koncentracije sumporova dioksida mogu biti i više od 30 puta veće od onih koje se uobičajeno bilježe u zapadnoj Europi. „U pojedinim danima one su među najvišima na svijetu“, upozorio je Prevot.
Prema procjenama, oko 3.300 ljudi godišnje u Bosni i Hercegovini prerano umre zbog posljedica onečišćenja zraka česticama. Kako bi dobili precizniju sliku zagađenja, istraživački tim PSI-ja koristio je mobilni laboratorij – posebno opremljeno vozilo s naprednim senzorima – kojim su tijekom zime kružili Sarajevom, obavljajući do šest mjerenja dnevno.
Znanstvenik Michael Bauer opisao je kako su mjerenja otkrila jake mirise dima drva i ugljena u stambenim dijelovima grada, dok je u središtu Sarajeva znatan udio onečišćenja dolazio od kuhanja i roštiljanja. Iako je analiziran samo dio mješavine čestica, izmjerene vrijednosti prekoračile su dnevne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije dvije trećine vremena, a nerijetko su bile i osam puta više od preporučenih.
Najzagađenija su bila stambena područja u kojima dominira grijanje na kruta goriva, uključujući drvo, ugljen i spaljivanje otpada, uz visoke koncentracije kancerogenih policikličkih aromatskih ugljikovodika. Studija United Nations Development Programme (UNDP) iz 2023. godine preporučila je mjere poput bolje izolacije objekata, centralnog grijanja, toplinskih pumpi, kontrole peći i informiranja javnosti, pri čemu je identificirano devet prioritetnih zona za djelovanje u Sarajevu.
Dodatni problem predstavlja i stara vozna flota – prosječna starost vozila u Sarajevu iznosi 19 godina, a oko 10 posto automobila starije je od modernih europskih standarda ispušnih plinova. Bauer naglašava da su planovi za smanjenje grijanja na kruta goriva u tim zonama za 90 posto do 2033. godine nužni, ali upozorava da će i nakon toga drugi izvori onečišćenja ostati značajni.
