Kraj 20. i prelazak u 21. stoljeće, svijet je dočekao strepeći od fenomena poznatog kao problem Y2K ili "Milenijski bug". Bio je to potencijalni računalni problem vezan uz prikazivanje godine u softverskim sustavima.
Mnogi softverski sustavi i baze podataka koristili su dvoznamenkasti format prikazivanja godine u datumima ( 99 za 1999.). Kada bi se godina promijenila na 2000., ti sustavi mogli su interpretirati 00 kao 1900. To je otvaralo mogućnost brojnih pogrešaka u funkcionalnosti računalnih sustava, od financijskih transakcija do sustava za upravljanje energijom, avijacijom i telekomunikacijama.
Strahovalo se kako će računala koja se oslanjaju na točne datume prestati raditi ili početi pogrešno računati važne podatke, što bi moglo izazvati široko rasprostranjene poremećaje u raznim sektorima. Ovaj potencijalni problem postao je poznat kao bug Y2K ili virus Y2K.
Strahovi oko problema Y2K postajali su sve intenzivniji kako se približavao kraj 1999. Mediji su izvještavali o mogućnosti ozbiljnih posljedica, uključujući poremećaje u financijskom sektoru, kao što su problemi s procesuiranjem plaćanja, bankovnim računima i financijskim transakcijama.
Strahovalo se i kako će sustavi za kontrolu leta i avionski sustavi otkazati, a elektroenergetska mreža mogla doživjeti velike prekide u opskrbi strujom. Javne usluge, poput zdravstvenih, sigurnosnih i socijalnih sustava, također su smatrane rizičnima, ali i industrijski sustavi za automatizaciju proizvodnje, opskrbu vodom i telekomunikacijski sustavi.
Vlade, tvrtke i organizacije diljem svijeta trošile su milijarde dolara na prepoznavanje i popravljanje potencijalnih problema. Formirani su timovi inženjera i IT stručnjaka koji su pregledavali i mijenjali kodove softvera kako bi osigurali pravilno funkcioniranje sustava nakon prelaska na novu godinu.
Kad je sat otkucao ponoć 1. siječnja 2000., prelazak u novo tisućljeće prošao je uglavnom bez većih problema. Na globalnoj razini zabilježene su samo manje tehničke poteškoće koje nisu imale značajan utjecaj.
U Japanu su privremeno prestali raditi neki strojevi za prodaju karata, a manji problemi zabilježeni su u nekim medicinskim uređajima i financijskim sustavima koji su zahtijevali prilagodbu.
Nijedan od apokaliptičnih scenarija nije se obistinio. Većina sustava nastavila je raditi neometano, zahvaljujući opsežnim pripremama koje su prethodile ovom trenutku.
Postoje dva glavna razloga zašto problem Y2K nije izazvao široko rasprostranjene poremećaje. Prvi je bio ozbiljan pristup vlada i tvrtki koje su uložile značajna sredstva u rješavanje problema, pri čemu je većina potencijalnih grešaka ispravljena prije prelaska u 2000. godinu.
Drugi razlog je bio preuveličavanje problema, jer mnogi sustavi zapravo nisu ovisili o datumu ili su već bili dizajnirani podržavati prelazak na novu godinu.
Bug Y2K ostavio je važne lekcije za IT industriju i globalnu zajednicu. Povećao je svijest o ovisnosti društva o tehnologiji i važnosti pravodobnog planiranja i prevencije potencijalnih problema.
Također je naglasio potrebu za standardizacijom softverskih sustava i bolju komunikaciju između industrija. Unatoč tome što su mnogi kritizirali pripreme kao pretjerane, više povjesničara i IT stručnjaka zaključilo je kako je upravo taj preventivni rad spriječio potencijalnu krizu.
Danas se fenomen Y2K promatra kao primjer uspješne prevencije globalnog tehničkog problema.
