Tri kandidata, tri vizije: Što europski muslimani očekuju od novog reisu-l-uleme

Dužnost reisul-uleme jedinstvena je: poglavar muslimana u Bosni i Hercegovini predstavlja muslimane pred državom, izjašnjava se o političkim, moralnim i društvenim pitanjima te štiti neovisnost Islamske zajednice u zapadnobalkanskoj državi od pokušaja vanjskog utjecaja, piše u petak Deutsche Welle.

Sadašnji reisul-ulema Husein Kavazović nakon dva sedmogodišnja mandata više se ne može kandidirati. Za njegova nasljednika ove subote (10. listopada) natječu se trojica kandidata: mostarski muftija Salem Dedović, sarajevski muftija Nedžad Grabus te voditelj Uprave za vjerske poslove u Rijasetu Islamske zajednice Mensur Malkić.

Malkić je usmjeren na vjersko i institucionalno jačanje Islamske zajednice, dok Dedović najavljuje da će dužnost shvaćati politički angažiranije i snažnije se uključivati u društvene rasprave. Nedžad Grabus, koji je godinama predvodio muslimane u Sloveniji, ima najviše međunarodnog iskustva. Njegov cilj je učvrstiti zajednicu u doba globalizacije i sekularizacije.

"Niti jedna druga islamska ličnost u Europi nema položaj kakav ima reisul-ulema u Sarajevu. Zato ovaj izbor ima posebno značenje izvan Bosne i Hercegovine, ne samo za muslimane nego i za nemuslimane u Europi", kaže imam Benjamin Idriz iz Penzberga u Bavarskoj.

Dužnost uvela Austro-Ugarska

"Ovaj izbor važan je za nas jer smo usko povezani s Islamskom zajednicom u Bosni povijesno, teološki i institucionalno“, kaže Zenahir Mraković, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj (IGBD). Bosanskohrcegovački muslimani danas sami sebe nazivaju Bošnjacima. IGBD sa stotinjak džemata diljem Njemačke spada među manje muslimanske organizacije u toj zemlji.

Muslimani u Bosni i Hercegovini žive stoljećima. Islam je u jugoistočnu Europu stigao širenjem Osmanskog Carstva. Organizacijska struktura Islamske zajednice stvorena je nakon Berlinskog kongresa 1878., kada su Bosna i Hercegovina pripale Austro-Ugarskoj. Nova država priznala je islam kao službenu vjersku zajednicu po uzoru na kršćanske Crkve te su 1882. uvele dužnost reisul-uleme.

Jedinstven oblik muslimanskog samoorganiziranja

Takav oblik muslimanskog samoorganiziranja mogao bi poslužiti kao uzor muslimanima diljem Europe. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini neovisna je o državi, a financira se donacijama, članarinama i zekatom, odnosno prilozima vjernika. Ima svojevrsni parlament, Sabor Islamske zajednice, kao i ustavni sud. On nadzire usklađenost djelovanja zajednice s njezinim ustavom. Rijaset je zadužen za provedbu donesenih odluka.

Reisul-ulemu bira izborno tijelo sastavljeno od predstavnika Sabora i Rijaseta, muftija i glavnih imama, čelnika islamskih upravnih jedinica, ravnatelja škola i islamskih fakulteta te predstavnika dijaspore i ureda u inozemstvu. Žene su u tom tijelu slabo zastupljene: među 398 članova njih je samo 13.

Suživot kao nešto samo po sebi razumljivo

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini tijekom posljednjih 150 godina preživjela je brojne političke sustave i uvijek se prilagođavala novim okolnostima. Nakon Osmanskog Carstva uslijedili su Austro-Ugarska Monarhija, Kraljevina Jugoslavija i Titov komunistički sustav, zatim raspad Jugoslavije i rat u Bosni i Hercegovini koji je 1995. završio Daytonskim sporazumom.

Bosna i Hercegovina danas je sekularna država s demokratskim ustavom. Islamska zajednica uvijek se jasno ograđivala od radikalnih tendencija. S kršćanima i Židovima njeguje se suživot koji se smatra nečim sasvim prirodnim. To obilježava i oko 400.000 muslimana bosanskog porijekla koji žive u Njemačkoj.

Muslimani i Europljani

"U procesu institucionalizacije islama u Njemačkoj trebalo bi se mnogo više nego dosad oslanjati na iskustva Islamske zajednice Bošnjaka", smatra Esnaf Begić, bivši imam i znanstveni suradnik Instituta za islamsku teologiju Sveučilišta u Osnabrücku.

"Mi smo autohtoni europski muslimani i u nekim stvarima imamo više zajedničkog s Nijemcima nego s muslimanima iz Afganistana, Irana ili Saudijske Arabije", kaže Begić.

Po mišljenju Mrakovića, iskustvo Bošnjaka u organiziranju vjerskog života u demokratskom i pluralističkom društvu može biti korisno i u odnosima s drugim muslimanskim zajednicama.

"Ne radi se o tome da drugima propisujemo kako trebaju živjeti svoj islam, nego da podijelimo vlastita iskustva: kako sačuvati vlastiti vjerski identitet i istodobno biti sasvim prirodan dio europskog demokratskog društva", rekao je.

Učiniti europski islam vidljivijim

Važno je učiniti vidljivijom tu stvarnost islama europskog karaktera, i to ne samo kada se govori o integraciji, migraciji ili sukobima. IGBD to čini potičući džemate da aktivno zauzmu svoje mjesto u društvu, ne samo kao mjesta molitve nego i kao mjesta susreta, sa školama, udrugama, Crkvama i susjedima, smatra Begić.

No, prema Begiću, može se učiniti i više.

"Bosanskohercegovački muslimani trebali bi još intenzivnije surađivati s njemačkom politikom, medijima i javnošću, ali i s Crkvama te židovskim zajednicama", dodaje.

Kako bi to bilo održivije, imami IGBD-a školovani u Bosni i Hercegovini trebali bi biti bolje pripremljeni za rad u Njemačkoj, jer je životna stvarnost ondje drugačija nego u Bosni i Hercegovini. Novi reisul-ulema trebao bi potaknuti napredak na tom području.

I za IGBD je važno pitanje kako će se ubuduće razvijati suradnja između zajednica u Njemačkoj i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

"Za nas će biti važno koje će organizacijske i strateške prioritete postaviti novo vodstvo. Naša je zajednica u Njemačkoj tijekom posljednjih desetljeća snažno narasla i danas ima vlastite džemate, imame, obrazovne programe te mladu generaciju koja je ovdje odrasla," kaže Zenahir Mraković.

Zahtjevna vremena

Novi poglavar bosanskih muslimana preuzet će dužnost u teškim okolnostima. Državnost Bosne i Hercegovine i dalje je krhka, a strani akteri nastoje povećati svoj utjecaj.

"Pokušaji utjecaja ne dolaze samo iz Ankare ili Rijada nego i iz Washingtona, Berlina i Bruxellesa. I oni nastoje djelovati na reisul-ulemu u skladu sa svojim interesima", kaže teolog Esnaf Begić.

Istodobno su antimuslimanski rasizam i islamofobija u Europi dosegnuli razmjere koji među muslimanima izazivaju sve veći strah. Desni populisti jačaju, a ekstremističke stranke dobivaju sve više pristaša. Oni žele muslimanima osporiti pravo na ravnopravno sudjelovanje u društvu. Zbog toga se očekuje da će se novi reisul-ulema, oslanjajući se na puni demokratski i povijesni legitimitet svoje dužnosti, snažnije uključiti u rasprave o islamu u Europi.

Tome se nada i imam Benjamin Idriz iz Penzberga. Po njegovu mišljenju, reisul-ulema može uliti samopouzdanje ne samo Bošnjacima nego i svim muslimanima u Europi te većinskim društvima poslati poruku da je islam sastavni dio Europe i da prihvaća te usvaja vrijednosti poput vladavine prava, ravnopravnosti žena i muškaraca te slobode mišljenja.

"Volio bih da reisul-ulema to još snažnije naglašava u budućnosti", kaže Idriz za Deustche Welle.